banerRC212

Na jugu Hercegovine: Jarad, janjad, prasad, telad, bez poticaja, a ni kokama se ne piše dobro

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto dr. vet. Danijel Brajković operira u borbi ranjenog bika bodača dr. vet. Danijel Brajković operira u borbi ranjenog bika bodača

   Pregledajući županijske poticaje za animalnu proizvodnju, a riječ je o proizvodnju, janjadi, jaradi, teladi, prasadi, pa i proizvodnji pilića odnosno peradi, uočljivo je da na području Čapljine, zatim Neuma i Ravnog nema niti jedan klijent koji je ostvario poticaje.

Ako se malo vratimo u prošlost prije samo tridesetak godina na ovim su prostorima pasla brojna stada, pa i krda koja su se u toplijem dijelu godine izgonila na planine na tzv. sezonsko stočarstvo. To je očito prošlost. S pitanjem – kakvo je stanje stočnog fonda na području Čapljine uputili smo se u Veterinarsku stanicu „Vetagro“ d. o. o. i za odgovor zamolili dr. vet. Danijela Brajkovića, direktora:

   „Na području Čapljina što se tiče stočnog fonda u vremenu iza rata i narednih godina, jako je opao stočni fond. Prema našoj evidenciji svake godine je stoke sve manje i manje. Govedarstvo je spalo na niske grane, na području Čapljine registrirali smo oko 130 grla goveda kojima su uredno provedene sve mjere koje se nalažu. Imamo negdje oko 2.500 ovaca, koza možda oko 1.000 komada, a svinja oko 2.000 komada. Što se tiče peradarstva tu nemamo točne brojke, jer se ne rade popisi i većinom su to neki ekstenzivni uzgoji, tako da tu nismo previše zalazili u tematiku. Dio Čapljinaca koji su se legalno prijavili, koji su registrirali svoja imanja i koji redovito svake godine provode dijagnostiku za određenu vrstu životinja koje nalaže naputak Ureda za veterinarstvo i Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ostvaruje poticaje“, konstatira direktor Brajković, te razlaže:

   „Dakle, da bi se uopće moglo aplicirati za neki poticaj morate registrirati imanje. Registraciju imanja provodi veterinarska stanica. To nije registracija u gradskoj upravi tzv. OPG, nego veterinarska registracija imanja, a obrazac koji popunjamo proslijedimo u Federalno ministarstvo, odnosno Agenciju za označavanje životinja, koja registrira imanje. Kada se registrira imanje onda se prijavljuju životinje na imanju. Prema Zakonu o veterinarstvu i po Naredbi o suzbijanju i sprečavanju zaraznih bolesti redovno svake godine treba se proizvoditi dijagnostika koja se nalaže za tu godinu. Kada sve te stvari ostvarite, kada se provede određena dijagnostika, kada se dobiju nalazi da su životinje zdrave i brojnost životinja, onda se može aplicirati na određene poticaje. Većinom to dodjeljuje federalno ministarstvo, a postoje i županijski poticaji. O samim poticajima ne bi govorio jer to je posao poljoprivrednih službi, a naš posao je registrirati imanja i provoditi svu određenu dijagnostiku koja je propisana za određenu vrstu životinja“, kaže direktor Brajković, te napominje:

   „To je postupak koji se mora raditi svake godine i po Zakonu o veterinarstvu i po Naredbi o suzbijanju i sprječavanju zaraznih i parazitskih bolesti koje svake godine izdaju Ured za veterinarstvo i federalno Ministarstvo poljoprivrede“, ističe direktor Brajković, te na upit - u kojoj mjeri propisanim mjerama uspijevaju obuhvate postojeći stočni fond na području Čapljine.

   „U velikoj mjeri uspijevamo, mada imamo određeni broj ljudi koji jednostavno ne znam iz kojeg razloga, izbjegavaju provoditi te mjere. Ove godine smo imali sreću da je županijsko Ministarstvo poljoprivrede doniralo sredstva da odradimo besplatnu dijagnostiku ovaca i koza na brucelozu. Mi smo molili neke ljude da odradimo im besplatno, ali oni iz nekoga razloga nisu htjeli. Ne mogu vjerovati da danas u 21. stoljeću, postoje ljudi koji nemaju svijest da i kada mu uslugu nudiš besplatno, on neće!?

   Dojam je da dio stočara ne poznaju postupak za ostvarivanje poticaja kroz registraciju imanja ili ih to ne zanima. Isto tako odraza na cijeli proces imaju tradicionalna shvaćanja prema kojima ulazak u sustav dugoročno znači i nove namete, poreze, a ima i onih za koje je desetak maraka za cjepivo kroz naredne godine veliki trošak. Dakle, svega pomalo, a i stoke je sve manje, a uvoz mesa sve veći.

Dušan Musa

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 08 Veljača 2021 16:11
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!