banerRC212

Uzgajivači ribe zadovoljni "planuo" šaran od 18 kilograma, hercegovački limun 'mjesečar' 3,5 K, "kubik" drva od 85 do 100 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Uzgajivači ribe zadovoljni "planuo" šaran od 18 kilograma, hercegovački limun 'mjesečar' 3,5 K, "kubik" drva od 85 do 100 KM

 Živo je bilo i ovoga petka na veletržnici u Tasovčićima, međutim za razliku od prvog petka u studenom, ovoga puta nije bilo većih pomicanja cijena voća i povrća.

Promjene cijena kretale su se do petnaestak feniga po kilogramu, pa tako milimetarska pojeftinjenja registrirali smo kod karfiola čija je nova cijena 1,0 do 1,2 KM. Nešto skuplji još su patlidžani 1,2 do 1,5 KM. Registrirali smo i šest manjih pojeftinjenja – blitve čija je nova cijena 0,8 do 1,0 KM, prase 1,5 do 2,5 KM, zatim brokula 1,4 do 1,7 KM. rajčica zadnji domaći plodovi trže se za oko 1,5 za kilogram. Cijena špinata pala je s 1,7 do 2,0 na 1,2 do 1,5 KM, dok se cijena tikvica spustila sa 1,5 do 1,7 KM, na 1,3 do 1,5 KM.

   Ostalo povrće ima približne cijene kao i u barometru prije tjedan dana. Kupus je 0,3 do 0,5 KM, kupus za kiseljenje na prilazu veletržnici, je 0,6 glavica, odnosno 0,8 ribani. Kelj i cikla su 0,7 do 0,9 KM, crveni luk je 0,5 do 0,6 KM, mrkva je 0,8 do 1,0 KM. Uz malu tražnju raštika je uglavnom 1,5, pa do rijetko 2 KM, paprike roge i krastavci su od 1 do 2 KM, paprike 2 do 2,4 KM, mladi luk - pera stoji oko 2,5 KM, tikve od 0,5 do 1,0 KM, a domaći grah u zrnu je od 5 do7 KM.

   Kao zanimljivost kod voća, ističemo domaći tj. hercegovački limun tzv. mjesečar, cijenio se 3,5 KM. Ponuda jabuka i krušaka je zaista obilna, a cijena pristupačna, jabuke su od 0,65 pa do 1,2 KM, a kruške već od 0,55 pa sve do 2,0 KM. Iz komora se može dobiti i svježa šljiva po cijeni od 2 KM, dok su sušene šljive ispred veletržnice 5 KM za kilogram. Cijena mandarina se kreće od 0,5 do 1,0 KM, dok je kivi 0,8 do 1,2 KM. Dobra je i ponuda kestena čija se cijena kreće od 2,5 do 4,0 KM, domaći slatki šipci, čija je sezona na izmaku, cijene se od 1,5 do 2,0 KM, uvozni turski su 2,2 KM. Ljuti šipci su 0,8 do 1,0 KM, dunje od 1,0 do 1,3 KM, a jezgra oraha, ispred veletržnice je 18 KM za kilogram. Valja reći da kod voća nije bilo promjena cijena od početka studenog. Naglašavamo, sve navedene cijene su na veliko i to prema željama proizvođača, a pošto se roba proda to znaju samo kupci i proizvođači. Ako je obilje onda kupci na izvjestan način, ucjenjuju proizvođače, ali ako robe nema onda je situacija obrnuta.

   Ispred veletržnice subotnje obilje, ponuda presadnica je na izmaku još se može naći zelena salata po cijeni od 0,10 KM komad, te sadnica crvenog luka tzv. srebrenjak 0,12 KM. Ponuda ribe standardna, a tražnja stabilna jedan od prodavača nam je kazao da je uspio prodati šarana od 18 KM, naravno issječenog na filete. Cijene standardne 6 KM cijenili su se somići, pastrva iz uzgoja bila je 9 KM, šaran i smuđ cijenili su se po 10 KM, dok su se lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, nudili po cijeni od 15 do 17 KM.

   Od obilja koje je bilo u ponudi kao i obično ističemo mliječne proizvode, u prvom redu sir čija se cijena kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji sir sa Zelengore, te livanjski u kolutovima. Cijena suhog ovčjeg sira iz Podveležja kretala se od 15 do 20 KM. Bilo je i vlašićkog sira koji se cijenio 15 KM za kilogram. Maslo se nudilo za 14 do 16 KM, dok je kajmak bio od 16 do 18 KM. Ponuda drva je obilna, cijenila su se od 95 do 100 KM prostorni metar cijepanih, dok je oblovina od 85 do 90 KM za „kubik”. Valja reći da cijena drva zavisi od vrste drveta, a posebice vještine u pogađanju. Vreća stajskog gnoja cijenila se 6 KM. U ponudi su bile i divlje jabuke od kojih se proizvodi ljekovito sirce 1,5 KM za kilogram, pa sušene borovnice i ribizlne i drugo šumsko voće po 5 KM za kilogram, domaća jaja i perad, ljekovito bilje itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 14 Studeni 2020 08:56
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend