banerRC212

Prvi mladi kupus iz Čeljeva, 15 KM, Coronavirus obara cijene zeleni

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Prvi mladi kupus iz Čeljeva, 15 KM, Coronavirus obara cijene zeleni

   Na veletržnicu u Tasovčićima stiglo je prvo ovogodišnje povrće, kao i obično riječ je o kupusu, ali ne iz Svitave što je bio običaj ranijih godina, nego iz Čeljeva. Prvi ovogodišnji kupus, dakle iz Čeljeva, cijeni se 1,5 KM za kilogram. Uvozni albanski je od 1,2 do 1,4 KM, dok je zimski kupus zadržao cijenu 0,25 do 0,35 KM. Od barometra koncem veljače, cijene je zadržalo još nekoliko artikala – mrkva 0,7 do 1,0 KM, zatim cikla 0,8 do 1,0 KM, raštika 1,5 do 2,0 KM, celer 3 do 4 KM listovi, dok je korijen 3 KM za kilogram. Postojana je još bila cijena bijelog luka 7 KM refuza, pa do 10 KM vijenci, kako je riječ uglavnom o srbijanskom luku, vijenci su rijetkost koja se može naći kod prodavača drva iz Ljubinja. Stabilna je i cijena graha 1,9 KM cijeni se američki, kanadski i argentinski su oko 3 KM, a domaći je 5 do 6 KM za kilogram.

   Dojam je da se posljedice koronavirusa, posredno, odražavaju i na Veletržnici u Tasovčićima. Naime, zbog otkazivanja turističkih grupa iz Kine i Južne Koreje, pa odnedavno Italije smanjuje se tražnja za povrćem u prvom redu zeleni. Uglavnom, od proizvoda iz standardne potrošačke košare, registrirali smo čak šest pojeftinjenja, redom jeftiniji su zelena salata od 0,80 KM kristalka, pa do 1,3 KM puterica, zatim blitve čija je nova cijena 1 do 1,2 marke, dok se cijena špinata prepolovila i trenutačno je 1,0 KM s otvorenog pa do samo 1,2 KM plastenički. Jeftinija je i prasa 1 – 1,2 KM debele stabljike, pa do 2,5 KM tanke stabljike, pala je i cijena lista peršina koji je trenutačno 3 do 4 KM, kao i zelenog luka tzv. pera, koja su od 2,3 do 2,8 KM s tendencijom daljeg pada. Registrirali smo i nekoliko manjih poskupljenja – kupusa pupčara – prokulica, koje su krajem ovoga tjedna 1,8 do 2,0 KM, pa kelja čija je nova cijena 1 do 1,2 KM, te karfiola čija je nova cijena od 1,7 domaći, pa do 2,2 KM uvozni. Krumpiri su od 0,45 KM banjalučki pa do 0,70 KM nevesinjski, ali su se pojavili i glamočki po cijeni od 0,90 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Najzadovoljniji prvog petka u ožujku, bili su prodavači ribe koji nam rekoše da su kvatre, odnosno korizma, rezultirali povećanom tražnjom. Jegulje ni ovoga petka nije bilo, somići su se tržili po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM za kilogram. Očišćeni skuplji su za marku. Smuđ je bio 12 KM, dok se morska riba – lubin i orada, cijenila po 15 KM. Mliječne proizvode nudila su četiri proizvođača, a najobilnija je bila ponuda sira koji se cijenio od 5 KM mladi, pa do 20 KM livanjski u kolutovima. Suhi ovčji iz Podveležja bio je oko 15 KM, sira s Morina više nema u ponudi. Kajmak je bio 16 do 18 KM iz kace, dok je maslo bilo od 14 do 16 KM za kilogram itd. Ponuda presadnica povrća sve je obilnija cijene postojane – zelena salata i peršin bili su po 0,10 KM, raštika i blitva po 0,20, različiti kupusi 0,25, a rajčice i jagode 0,50 KM za kilogram. Stajsko gnojivo u vrećama, jeftinije je nego lani 4 KM vreća, drva su okvirno od 85 KM oblovina pa do 100 KM za prostorni metar, cijepana. Domaća jaja su se cijenila 0,20 do 0,30 KM, mlade koke i pijetlovi od 8 do 20 KM, domaća slanina je bila od 18 KM bijela pa do 23 KM šarena itd. Uglavnom, da bi se vidjelo obilje tradicionalne Hercegovine, petkom treba doći na prilaz Veletržnici u Tasovčićima gdje vlada obilje različite robe, pa i gužva.

 

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 07 Ožujak 2020 14:15
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend