banerRC212

Stigle presadnice povrća zelena salata i celer 0,10 KM, raštika 0,20 KM, a kupus 0,25 KM komad

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Stigle presadnice povrća zelena salata i celer 0,10 KM, raštika 0,20 KM, a kupus 0,25 KM komad

   Na veletržnici u Tasovčićima nastavlja se zimska letargija, koja posve neočekivano obara cijene čak i zeleni. Od pregleda cijena početkom veljače iz redovite potrošačke košare Radiopostaje Čapljina, bilježimo nekoliko pojeftinjenja i to osnovnih živežnih namirnica. Tako je uz ostalo pala cijena kupusa i krumpira. Nova cijena kupusa je samo 0,20 do 0,30 KM za kilogram, a krumpira 0,50 do 0,60, planinski ispred veletržnice, dostižu 0,80 KM. Nešto jeftinija je i raštika koja se cijeni od 1,5 KM vrhovi, pa do 2,0 KM listovi. Niža je i cijena zelene salate 1,0 do 1,3 KM, zatim blitva 2 s otvorenog pa do 2,3 KM plastenička, kao i špinata čija je nova cijena 1,5 s otvorenog pa do 2,3 KM plastenički. Registrirali smo samo jedno i to malo poskupljenje – karfiola koji je bio od 1,7 do 1,9 KM.

   Cijene ostalog povrća ostale su na prošlotjednoj razini, kelj je od 0,70 do 0,90 KM, mrkva 0,7 do 1,0 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM, crveni luk 0,8 do 1,4 KM. Stabilna je i cijena prase čiji je raspon od 1,2 KM debele, pa do 3,0 KM tanke stabljike, tzv. studenačka. Celer je oko 4 KM, dok se listovi peršina i dalje cijene 5 do 7 KM za kilogram zelene mase, dok je korijen 3 do 4 KM. Postojane su cijene bijelog luka 6 refuza pa do 10 KM vijenci, te domaćeg graha u zrnu 5 do 6 KM.

   Voće, sve je kraći spisak domaćeg voća, a najbogatija je ponuda jabuka iz Bosne, koje se cijene od 0,7 domaće, pa do 1,6 KM uvozne. Ispred veletržnice bilo je domaćih krušaka s Kupresa, koje su se cijenilo 2,5 KM, jezgra oraha je bila od 13,5 KM uvozni pa do 18 KM domaći ispred veletržnice. Ispred veletržnice primijetili smo i domaći kesten po cijeni od 3,5 KM. Od voća iz Neretve, ima samo limuna čija je cijena 2,7 do 2,8 KM, te povremeno naranči po cijeni od oko 2,0 KM za kilogram.

   Na prilazu veletržnici dočekalo nas je malo iznenađenje u vidu presadnica povrća, koje je nudio poljoprivrednik iz Crnića, kod Stoca. Po 0,10 KM komad, cijenili su se zelena salata i celer, po 0,20 KM bili su raštika i cikla, po 0,25 KM za komad bile su različite vrste kupusa, a 0,50 KM komad, koštale su tikvice. Presadnice su već izrasle i mogu se odmah rasađivati.

   Kao i obično petkom ispred veletržnice bilo je pravo obilje – drva, stajskog gnojiva u vrećama, pa ribe, mliječnih proizvoda, domaće peradi, ljekovitih trava, raznih alatki za poljoprivredu i kućanstvo kovača iz Vareša, te razne druge robe. Stajsko gnojivo cijenilo se 4 do 5 KM vreća, dok su drva unatoč obilnoj ponudi, bila 80 do 90 KM za prostorni metar oblovina, cijepana su i dalje 90 do 95 KM. Mliječni proizvodni nudili su se na četiri štanda, a glavna roba bio je sir koji se nudio 5 do 6 KM mladi pa do 18 KM suhi ovčji s Morina i livanjski u kolutovima. Maslo je bilo 14 do 16 KM, a kajmak 16 do 18 KM, za kilogram. Raznovrsna je bila ponuda ribe, ali jegulje nije bilo. Somići su se cijenili 6 KM kilogram, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 do 11 KM. Smuđ je bio 12 KM, dok se morska riba – lubin i orada, cijenila po 15 KM za kilogram. Domaća jaja nudila su se po cijeni od 0,20 do 030 KM komad, dok su koke nosilje bile od 8 do 12 KM komad, a pijetlovi od 12 do 25 KM itd. Za sve one koji žele osjetiti tradicijsko bogatstvo Hercegovine, onda je prilaz veletržnici u Tasovčićima, petkom, pravo odredište.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaSubota, 15 Veljača 2020 14:43
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend