banerRC212

u Tasovčićima: Dobra prodaja ribe i sira, zelen sve jeftinija

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto u Tasovčićima: Dobra prodaja ribe i sira, zelen sve jeftinija

   Dobra prodaja sira i ribe i pad cijena povrća, osnovne su značajke ovotjednog barometra cijena s veletržnice u Tasovčićima. Kao i obično petkom u prijepodnevu, na prilazu veletržnici vladala je gužva, nudila se razna roba, od ljekovitih trava i prirodnih sokova, preko sira i ribe do drva i stajskog gnojiva. Sir se nudio na četiri štanda, a cijena se kretala 5 do 6 KM mladi, 8 do 12 mraka kravlji, dok se suhi ovčji cijenio od 15 KM iz Podvezežja pa do 18 KM s Morina i kupreški u kolutovima. Koliko smo primijetili najbolje ide sir s Morina, dok kako prodavači rekoše kupreški u kolutovima, ima slabiju prođu. Sir sa Zelengore se već rasprodao i neće ga biti do kolovoza. Maslo se cijenilo od 16 do 18 KM, dok je kajmak bio 14 do 16 KM za kilogram. Na osnovu viđenog u proteklih desetak godina, dojam je da bi najunosniji posao u poljoprivredi moglo biti baš stočarstvo.

   Dobru prođu imala je i riba koja se cijenila po 6 KM, podustva i somići, 9 KM bila je sitna, a deset krupnija pastrva, očišćena cijenila se 10 odnosno 11 KM. Šaran se nudio za 10 KM kilogram, fileti su bili 15 KM, dok su se lubin i orada nudili po cijeni od 15 do 17 KM za kilogram. Drva su nešto jeftinija nego prije Nove godine, oblovina se cijeni od 85 do 90 KM prostorni metar, dok su cijepana 90 do 95 KM, naravno to je istaknuta cijena, a konačnu najčešće pogađanjem, utvrđuju prodavač i kupac. Vreća stajskog gnojiva bila je 4 do 5 KM. Bijeli luk u vijencima cijenio se 10 KM, planinska mrkva bila je 1,5 do 5 KM, heljdino brašno bilo je 4 do 5 KM. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje od 8 do 12, a pijevci su bili od 10 do 25 KM, komad.

   Od pregleda cijena koncem prošloga tjedna pale su cijene zeleni i krumpira. Sa 0,50 do 0,80 KM cijena krumpira se spustila na 0,50 do 0,60 KM. Nešto jeftiniji je i kupus 0,25 do 0,35 KM, jeftiniji su još karfiol 1 do 1,2 KM, zelena salata 1,3 do 1,6 KM, blitva 1,7 do 2,0 KM, te za nijansu i crveni luk, uvozni se nudi već po 0,70 KM, dok je domaći do 1,5 KM, a ponuda je odlična.

   Uočili smo i dva tri manja poskupljenja, nešto skuplji od 3 do 5 KM su peršin i celer, dok je cijena bijelog luka u vijencima, skočila na 8 KM, refuza je i dalje 5 KM za kilogram. Stabilne od zadnjeg barometra ostale su cijene kelja 0,5 do 1 KM, kupusa pupčara 1,5 do 2 KM, te brokula koje su 3 do 3,5 KM, uglavnom uvozne. Na istoj razini u odnosu na prošli barometar drži se i prasa koja je od 1,2 tanke, pa do 3,0 KM debele stabljike, mrkva je od 0,7 do 1,0 KM, a cikla 0,8 do 1,0 KM. Grah u zrnu je već standardnih 5 do 6 KM za kilogram.

   Kod voća je u proteklih sedam dana vladala ravnoteža, jeftinije su jedino mandarine 1,0 do 1,2 KM, a skuplje kruške i to isključivo uvozne, 2 do 3 KM. Jabuke su i dalje od 0,9 KM domaće pa do 1,5 KM uvozne. Suhe smokve su ostale na 5 do 8 KM, kivi je od 0,7 do 1,5 KM, s tim da je domaćeg sve manje. Jezgra oraha je 13,5 uvozni pa do 17 maraka domaći. Orasi u ljusci su 5, a bademi 7 KM za kilogram. Domaćeg kestena ima ispred veletržnice po cijeni od 3,5, dok je uvozni 5 do 6 KM. Uz mandarine iz Neretve, u Čapljinu stiže i limun čija je cijena 2,5 do 2,8 KM, povremeno ima i naranči po cijeni od oko 2,5 KM, te grejpa koji je 1,5 KM za kilogram. Sve navedene cijene su na veliko. Uglavnom, pomalo neočekivano cijene zeleni su padale unatoč prohladnim jutrima, što će reći da je tražnja mala.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 18 Siječanj 2020 13:27
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend