banerRC212

Domaći šipci sladuni 1,2 KM uvozni ciparski i turski 2,2 KM jegulja "planula" po 50 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Domaći šipci sladuni 1,2 KM uvozni ciparski i turski 2,2 KM jegulja "planula" po 50 KM

   Poput vremena u proteklih tjedan dana promjenjive su bile i cijene voća, povrća i druge robe na veletržnci u Tasovčićima. Cijene na prošlotjednoj razini zadržali su krumpiri 0,5 do 0,7 KM, planinski ispred veletržnice cijene se 0,8 KM. Raštika je 1 do 1,5 KM, peršin i celer su 2 do 3 marke za kilogram zelene mase. Cijena paprika se ujednačila i trenutno je 1,3 do 1,4 KM, krastavci su 0,8 do 1,3 KM, tikvice 0,7 do 1,3 KM, a crveni luk je od 1,2 do 1,3 KM, dok su paprike roge od 1 do 1,2 KM. Nepromjenje u odnosu na konac prošloga tjedna, ostale su cijene mrkve i cikle 0,8 do 1 KM, planinska ispred veletržnice cijeni se po 2 KM za kilogram. Brokule su oko 2 KM, kupus pupčar od 2,0 do 2,5 KM, prasa je d 1,3 debele pa do 3 KM tanke stabljike, ponuda mahuna je skromna, a cijena 1,8 do 2 KM. Cijena rajčica se ujednačila i trenutačno je 1 do 1,3 KM, ima i batata čija je cijena 2,5 do 3,0 KM za kilogram.

   Od barometra cijena koncem prošloga tjedna, skuplji su zelena salata 1 do 1,3 KM, špinat 1 do 1,6 KM, patlidžani 1,3 do 1,4 KM, bijeli luk u refuzi, nova cijena, je 5 KM, dok su vijenci ostali na 7 KM za kilogram. Jeftiniji su redom - kupus 0,25 do 0,40, karfiol čija je cijena pala na samo 0,5 do 0,7 KM, te kelj 0,5 do 0,6 KM.

   Voće, jabuke su 0,8 do 1,2 KM, kruške uz obilnu ponudu, od 0,7 do 1,6 KM, dunje i kivi cijene se od 1 do 1,2 KM, a od 1 do 1,2 KM cijene se i mandarine. Domaći slatki šipci su od 1 do do 1,3 KM, dok se uvozni – turski i ciparski, cijene 2,2 KM. Tražen je divlji šipak čija je cijena 0,9 do 1,0 KM. Suhe smokve su 5 do 6 KM, po 6 KM cijene se orah i badem u ljusci. Ispred veletržnice ima lješnjaka koji se cijene 7 KM za kilogram, šipurika je 2,5 KM, a džem od šipurka, također na prilazu veletržnici, 8 KM tegla. Od voća iz Neretve uz mandarine, u ponudi ima limuna 3,5 do 4 KM, te po prvi puta grejp čija je cijena 1,5 KM. Sve navedene cijene voća i povrća su na veliko.

   I dalje je vrlo živo na prilazu veletržnici, kupus za zimnicu nudi se na tri kamiona, a cijena je 0,70 KM glavica, dok je rezani 0,80 KM sa uslugom soljenja. Uz dobru ponudu drva čija cijena unatoč obilnoj ponudi polako raste, trenutačno su 90 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana 100 KM. Obilna je bila ponuda ribe koja se cijenila 2 do 3 KM babuške i peškelji, po 6 KM bili su srdela i somići, 9 KM cijenila se pastrva iz uzgoja, a 10 šaran. U ponudi su bili čak i som iz Neretve po 12 KM, te male količine jegulje koja se nudila i brzo prodala po cijeni od 50 KM za kilogram. Smuđ se cijenio 12 KM, dok su lubin i orada bili po 15 KM za kilogram.

   Prodavači mliječnih proizvoda ponovo su, kažu, imali dobar dan, cijena sira kretala se 5 do 6 KM mladi, 8 do 10 KM bio je kravlji, 15 KM suhi ovčji iz Podveležja 18 s Morina, a 20 KM sa Zelengore. Kajmak iz kace bio je 18 KM, maslo 16 KM itd. Ne predaju se ni prodavači presadnica, u ponudi su zelena salata, blitva i mladi luk srebrenjak za rasađivanje, po cijeni od 0,10 KM, raštika je 0,15 KM, kupus 0,25 dok su presadnice jagoda 0,50 KM. Domaća jaja bila su 0,20 do 0,30 feniga, mlade koke 8 do 12, a pijetlovi od 10 do 25 KM itd.

   Veletržnica u Tasovčićima unatoč učestalim kišama zadnjih dana, živi uobičajenim životom u ovom razdoblju godine. Na prilazu udarnim danima utorkom, a posebice petkom gužva, unutar kapije dobra ponuda i od uobičajene, skromnija tražnja.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

   Članak 14 - Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

   Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

   Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 16 Studeni 2019 08:22
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend