banerRC212

Stigle prve domaće kavade (rajčice), albanske ih duplo tuku cijenom, a stari krumpir skuplji od mladog

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Stigle prve domaće kavade (rajčice), albanske ih duplo tuku cijenom, a stari krumpir skuplji od mladog

  Na veletržnicu u Tasovčićima stigle su prve domaće rajčice, svega nekoliko gajbi koje su se izgubile među obilnom ponudom ukusno upakiranih albanskih. Prve domaće rajčice cijenile su se od 2 do 2,5 KM, dok su albanske bile od 1,10 do 1,3 KM. Što pri takvom odnosu cijena mogu očekivati ovdašnji povrtlari, malo, a za sada je jedan izlaz da albanskim rajčicama što prije prođe sezona. Podsjećamo, sezona berbe, odnosno dozrijevanja povrća u Albaniji, pa tako i rajčica, počinje najmanje mjesec dana prije, a razlozi su blaža klima i suvremenija proizvodnja. Interesantna je i situacija s krumpirima, koji su u prosjeku za desetak feniga jeftiniji u odnosu na barometar koncem prošlog tjedna, ali i dalje stari njemački i nevesinjski krumpiri, su skuplji od mladih - domaćih, cijene se oko 1,4 KM, dok su mladi domaći od 1 do 1,2 KM. Povoljna vijest za proizvođače krumpira je da su krenuli otkup i izvoz na hrvatsko i tržišta regije.

   Uz mlade i stare krumpire od pregleda cijena koncem prošlog tjedna, jeftiniji su karfiol 0,80 do 1 KM, špinat 0,80 do 1,4 KM, paprike 2,8 američko sjeme pa do 3,5 KM domaće sjeme. Nešto jeftinija je i mrkva, domaća i srbijanska cijene se 1,4 KM, dok je dalmatinska 1,7 KM za kilogram. Posebice razočarani mogu biti proizvođači bijelog luka čija je cijena pala na 2 do 2,3 KM, a jeftiniji je i grašak 2,5 do 3 KM za kilogram, te mladi zeleni luk – pera, 2 do 2,5 KM.

   U barometru cijena predzadnjeg petka u svibnju, registrirali smo samo jedno poskupljenje i to krastavaca koji su od 1 do 1,2 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene, pa se tako kupus i dalje nudi za 0,35 do 0,40 KM, kelj za 1,3 do 1,5 KM, brokule su 1,5 do 1,7 KM, zelena salata 0,7 do 1,5 KM, raštika 2,5 do 3 KM, blitva 0,70 do 1 KM, a prasa 2 do 3 KM. Cijenu drže peršin i celer, također, 2 do 3 KM, tikvice 1,2 do 1,5 KM, mlada cvekla je oko 1,5 KM, crveni luk je 1 do 1,3 KM, dok su mahune ostale najskuplje povrće s cijenom od 4 do 4,5 KM za kilogram.

   Ponuda domaćeg voća i dalje je skromna, a cijene sezonskog su u padu. Trešnje su 2 do 2,5 KM, a jagode 2,5 do 3 KM. Povremeno ima i domaćih suhih smokava čija je cijena 5 do 6 KM, dok je ponuda jabuka zahvaljujući proizvođačima – prodavačima, iz Gračanice i Gradačca, i dalje obilna, a cijene se od 0,60 do 1,5 KM za kilogram. Sve navedene cijene su na veliko.

   Prilaz veletržnici zanimljiv je zbog pravog mora presadnica. Proizvođači se žale do je zbog lošeg vremena tražnja ispod prošlogodišnje, jer se zbog učestalih padalina zemlja ne može obrađivati. Uglavnom, cijene su bez promjene – presadnice zelene salate, cvekle i peršina su po 0,10 KM komad, raštika je 0,20 KM, kupus i druge kupusnjače 0,25 KM, rajčice i paprike od domaćeg sjemena, 0,30, a hibridi tih kultura do 0,40 KM, tikvice i krastavci su 0,50 KM itd. Obilna je bila i ponuda ribe koja se cijenila od 6 KM za kilogram somići i srdela, pa do 40 KM jegulje. Riba iz uzgoja bila je 9 KM pastrva, a 11 KM šaran. Proizvođači su se očito specijalizirali, u ponudi je primjerice bio i šaran od 8 kg itd.

   Domaća jaja su se cijenila od 0,20 do 0,30 KM, zavisno od veličine, koke nosilice bile su 10 do 12 KM, a mladi pijetlovi 10 do 15 KM komad. Bilo je i zečeva među njima i vrsta zvana lavlja lglava, a cijenili su se 20 KM komad. Sir se kretao od 4 KM mladi pa do 18 KM livanjski u kolutovima, suhog ovčjeg sira s Morina i Zelengore neće biti do početka sedmog mjeseca ističe prodavač iz Nevesinja, jer su ovce tek izišle na planine. Naravno, u ponudi su bili ljekovito bilje, drva, stajsko gnojivo, kočići za povrće, alatke kovača izVareša, odjeća i razna druga roba.

 

D. Musa

 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje! 

 

Poslijednja izmjena danaSubota, 25 Svibanj 2019 14:43

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend