banerRC212

Petak, 07 Siječanj 2022

Đaci se u ponedjeljak vraćaju u školske klupe, neće biti odgode nastave

Ministarstvo obrazovanja HNŽ čekalo je doslovno posljednji trenutak kako bi donijelo odluku o nastavku školske godine. Kako nam je kazao Pero Pavlović,  glasnogovornik Vlade HNŽa na kraju je odlučeno da će svaka škola samostalno donijeti odluku o početku nastave sukladno epidemiološkom stanju zaposlenika i učenika pojedine škole. Ravnatelji čapljinskih škola za Radiopostaju Čapljina su kazali da će nastava početi u ponedjeljak 10. siječnja.

Priopćenje Ministarstva obrazovanja HNŽ prenosimo u cijelosti.


Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ u dogovoru s aktivima ravnatelja osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije, preporučilo je da operativni timovi škola shodno epidemiološkoj situaciji u odgojno-obrazovnoj ustanovi i općini trebaju postupiti sukladno Instrukciji Ministarstva od 3.9.2021. godine, vodeći računa o Kalendaru rada i Preporuci Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ od 6.1.2022. godine.

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ poziva sve nadležne institucije zadužene za praćenje provedbe mjera koje su na snazi, da poduzmu dodatne aktivnosti, da zaštite građane od pojedinaca i organizacija koji mjere ne poštuju. Svjedoci smo javnih okupljanja, druženja u zatvorenim prostorima, ugostiteljskim objektima i sl. koja dovode do povećanja broja novozaraženih u HNŽ. Ne želimo da prihvatimo da pogoršana epidemiološka situacija, do koje u najvećoj mjeri dolazi zbog nepoštivanja mjera koje su na snazi, bude isključivo na štetu nastavnog procesa, učenika, nastavnika i njihovih roditelja. Naglašavamo, da odgojno-obrazovne ustanove, nastavni proces i učenici ne smiju biti žrtve neodgovornog ponašanja i nerada drugih institucija.

Nastavni proces nije se prekidao ni u težim uvjetima i okolnostima, a operativni timovi za praćenje provedbe kriznog plana na čelu sa ravnateljima škola imaju veliko iskustvo u provođenju mjera i zaštiti učenika i uposlenika, što su i dokazali u prethodnom razdoblju. S tim u vezi, sigurni smo da će i u narednom razdoblju svoj posao obaviti na visini zadatka, jer odgojno-obrazovne ustanove nisu bile mjesta širenja virusa.


 

Pravoslavni vjernici u Čapljini proslavili Božić

Pravoslavni vjernici danas slave Božić po Julijanskom kalendaru, rođenje Isusa Krista, najradosniji kršćanski blagdan. Nešto više o Badnjaku, Božiću, običajima i kako zapravo pravoslavni vjernici proslavljaju Božić poslušajte u razgovoru s parohom Pravoslavne crkve u Čapljini Markom Gojačićem. Više u tonskom prilogu; 

 

 

 

Zahvaljujući 'očekivanom suficitu' Čapljina dobila rekordni proračun od 21,6 milijuna KM

Općinsko vijeće Čapljine koncem 2021. godine usvojilo je prijedlog proračuna prema kojem bi se u tekućoj godini u gradsku riznicu trebalo sliti rekordnih 21.598.550 KM! valja reći da značajnu stavku u tom iznosi ima prošlogodišnji „očekivani suficit“ u iznosu od 5.000.000 KM. Prema usvojenom prijedlogu proračuna uz spomenuti suficit, planirani su prihodi i primitci u iznosu od 16.598.550 KM. Istodobno rashodi će prema planu, iznositi 15.221.170 KM, kapitalni izdaci 6.150.300 KM uz proračunsku rezervu od 227.080 KM, što čini već spomenutih oko 21,6 milijuna konvertibilnih maraka.

U punjenju proračuna glavna stavka u iznosu od 5,8 milijuna maraka porezni su prihodi čija je osnovica prihod od neizravnih poreza, tzv. PDV-e, u iznosu od 3,62 milijuna KM, slijede porez na dohodak 1,38 milijuna, zatim porez na imovinu 808.000 KM, te ostale manje stavke. Za nekoliko desetina tisuća maraka manje u proračun trebalo bi se uliti od neporeznih prihoda 5,75 milijuna maraka. Okosnica tih prihoda su „ostale proračunske pristojbe“ čija je okosnica naknada za potopljene površine, koje bi trebale dostići 4,3 milijuna KM, zatim komunalne pristojbe 421.000 KM itd. Uz porezne i neporezne prihode značajnu ulogu u punjenju proračuna imat će tekuće potpore u iznosu od 2,66 milijuna, te kapitalni transferi 2,37 milijuna. Najveća stavka kod tekućih potpora je donacija od milijun maraka Hrvatskih voda, zatim 830.000 KM transfer Ministarstva rada i socijalne skrbi HNŽ, pa 398.700 KM od županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva … Osnovicu kapitalnih transfera čine potpora H-N županije 1,26 milijuna maraka i 790.000 KM od Federacije BiH.

Temelje rekordnom proračunu u 2022. godini, dala je proračunska 2021. godina. Prema planu prošlogodišnji proračun trebao je iznositi 20,9 milijuna maraka, međutim financijsko izvješću za tri kvartala, siječanj – rujan, pokazalo je punjenje od 84,3 posto i dostiglo cifru od 17,6 milijuna. Očito je kada se tome doda četvrti kvartal da će ostvarenje proračuna u prošloj godini premašiti i ovogodišnji usvojeni proračun.

Od mora navedenih brojki javnosti su najzanimljiviji kapitali izdaci. Pojedinačno najveća investicija bit će izgradnja nasipa u Gabela Polju, za koju su sredstva od milijuna maraka, osigurana donacijom Hrvatskih voda. S druge strane mladim bračnim parovima u novom gradskom kvartu ADA–BAD, najinteresantnija je izgradnja dječjeg vrtića. Za taj projekt u tekućoj godini planirano je pola milijuna maraka. Za oborinsku kanalizaciju i komunalnu infrastrukturu u tom dijelu grada, planira se uložiti 430.000 KM, zatim za sanaciju Deponije I pola milijuna maraka, a za sanaciju i dogradnju oborinske kanalizacije u Mostarskoj ulici 130.000 KM. U rekonstrukciju trotoara i vanjsku rasvjetu planirano je uložiti čak 900.000 KM, projektu „Višićka kaseta“, navodnjavanje i odvodnja, namijenjeno je 200.000 KM, a isti iznos planiran je za rekonstrukciju i izgradnju fekalne crpne stanice. Značajna sredstva 330.000 KM, planiraju se uložiti za uređenje infrastrukture Gospodarske zone Zvirovići itd. Ukratko ulagat će se i pod zemljom, kanalizacija i oborinski sustavi i nad zemljom, dječji vrtić, nasipi, prometnice…

Tekst i foto: D. Musa

 

 

Drago Bakalar 82-godišnji fizioterapeut: ,,Po terenu trčim brže od nekih igrača, a jod je nekada bio zakon''

Drago Bakalar fizioterapeut HNK Čapljina jedan je od ljudi koji žive svoj poziv. Pouzdan i precizan, preko pet decenija obavlja posao fizioterapeuta u nogometnim ekipama, više nego dovoljno za lijepu i poučnu priču, koju Drago počinje prisjećanjem:

Ja sam iz vojske došao šezdeset druge, nema posla, ja odem kod strica u Vareš, zaposlim se tamo kao bolničar. Stjecajem okolnosti fizioterapeut NK Vareš napusti klub, tražili nekoga da ga zamjeni i ponude mene. Vrijem bilo tako, ja sam prihvatio, misleći da će to biti koju utakmicu, ali ljubav mene i nogometa, potraja sve do danas. SDjećam se kao da je danas bilo, počeo sam u trećem mjesecu 1968. i na klupi u Vareša ostao do 1992. godine, kao fizioterapeut“, kaže Drago, pa na upit - kako je bilo prije pola stoljeća nastavlja prijevozom:

Putovanja su bila svim i svačim, pošto smo se natjecali u sarajevskoj zoni, koja je jedno vrijeme pokrivala prostor od Maglaja do Foče, onda se liga podijelila na dva dijela pa smo išli od Visokog preko Sarajeva, u Istočnu Bosnu. U Foču smo išli vozom, nekada kamionom 'praga',' fap', šta je znam kako su se zvali, drvene stolice na karoseriji i vozi. Obično se išlo na spavanje, mada je to u današnjim uvjetima smiješno, ali se išlo iz Vareš a u Foču 150 kilometara na spavanje! Nije se moglo drugačije, putovi loši bili, snalazili smo se na razne načine. Snijeg metar budi, ništa utakmica se igra, e tako“.

-Je li po snijegu bilo više posla, nego kada je bilo suho?

-Pa nije, isto je to. Pošto su tereni loši bili, po snijegu još i dobro bilo igrati. Šljakasti tereni bili, od potreba za fizioterapeuta mislim od medicinskih sredstava, jod je bio na prvom mjestu. Padne igrač na onu šljaku oguli se raskrvavi, pa je joda moralo biti. Ništa drugo nije trebalo flašu vode i joda ponesi, jod je bio zakon. Bilo je zavojnog materijala u izobilju, ali najviša je bila potrošnja joda.

-Jesu li vas se igrači bojali kad vide bočice joda, jod peče?“

-Ha, ha bilo je svačega, šale najviše. Nekada je to bilo i zabavno, svašta nešto.

-Iz Vareša ste krenuli u Kiseljak i opet u ratu, isti posao?

-Pa dobro, to su bile vojne utakmice, vojska se natjecala, brigade…, pošto su znali što sam radio, odmah su me angažirali. Kako sam radio u Crvenom križu, onda se sve to skupa uklopilo.

-Kako stigoste u HNK Čapljinu, u Bjelave?

-Slučajno, ja odem kod komšije Zlatana, kad dođe neki čovjek , kasnije se ispostavilo Zlatko Križanović, trener Čapljine, mi u priču o svemu i svačemu. Ja kažem što sam radio, a on meni odmah – bi li ti radio u Čapljini, ja kažem 'što' on meni - mi nemamo fizioterapeuta. Ja došao, kako sam tada došao tako i ostao, od 1994. godine sve do danas. U Čapljini sam već 27 godina, a nepune 53 godine se bavim ovim poslom.

-Kako je bilo s opremom, nakon rata na terenima trava, jod više nije trebao?

-Ha, ha, dobro dok je vojska bila, nešto dobiješ od vojske, nešto iz doma zdravlja, tamo amo, uvijek se snalazilo, kasnije se kupovalo. Najprije bi dobio novac pa kupiš, kasnije je to radio tajnik, kupi nekada on što mu kažem, nekada ja. Uglavnom, materijala je uvijek bilo, torba je uvijek bila opremljena po mom mišljenju solidno. Bili smo mi i u Premijer ligi, gledao sam torbe drugih nisu bolje, možda su i gore nego što je moja bila.

-Ove jeseni bili ste na klupi kao službeni predstavnik kluba?

-Uprava je došla do toga da mene treba zamijeniti netko mlađi, angažirali su momka koji je završio srednju i studira. Angažiran je on, a mene su postavili za službenog predstavnika kluba,

-Zlu ne trebalo?

-Zlu ne trebalo, ja i sada imam licencu kad on ne može slučajno, opet uskočIm, malo je jedan čovjek za ovoliko ekipa. Čapljina ima pet ekipa, nekada je bila i ženska ekipa, sve sam ja to sam pokrivao.

Drago će kaže, u svibnju napuniti 83 godine života, a u ožujku 53 godine kao fizioterapeut nogometnih ekipa. Kurs za bolničara u vojsci, položio je davne 1961. godine! Na opasku da još uvijek utrčava u teren Drago, mrtav ozbiljan, dodaje:

-Pa dobro, nekad trčim brže od nekih igrača“.

Naravno, da smo se na ovu opasku, morali nasmijati. Uz to što je fizioterapeut duže od pola stoljeća, Drago je bio i redoviti darivatelj krvi. Dragocjenu tekućinu, pokazuje nam crno na bijelo, dao je ravno šezdeset puta! Što se nogometa tiče kaže, da su mu u posebnom sjećanju ostala gostovanja u Čajniču, teren bio na strmini, pa kada se lopta otkotrlja „treba pet minuta da se vrati u igru“. I na koncu, Drago reče da će uz nogometni teren i HNK Čapljinu ostati dok ga „noge budu nosile“.

D. Musa

 

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!