banerRC212

Srijeda, 04 Kolovoz 2021

Liga mjesnih zajednica Čapljine: Raspoloženi i strijelci i vratari

 Tasovčići/Klepci, te Dračevo/Sjekose u seniorskoj konkurenciji plasirali su se u četvrtfinale Lige mjesnih zajednica Čapljine. Momčad iz čapljinskog istočnog predrađa lakše od očekivanja nadigrala je ekipu Gnjilišta 6:1, poluvrijeme 4:0. Dok su se Gnjilištani snašli već u 2-oj minuti pogodio je Vrbica, par minuta poslije Miličević je podigao na 2:0. Oba puta su lopte bile ubačene iz prekida. Na sličan način iz izigranih kombinacija koje mladi Gnjilištani nisu uspjeli presjeći, pala su još dva pogotka. Kada su se pribrali nepremostiva prepreka bio je vratar Armin Novaković, koji je hvatao sve, čak je u nastavku utakmica obranio i penal.

   Strijelci za pobjedničku ekipu bili su Mato Miličević tri, Maksimilijan Vrbica dva i Dragan Valjan jedan pogodak. Počasni pogodak za Gnjilišta postigao je Josip Popović. Za utjehu momčadi Gnjilišta može dakle, poslužiti podatak da je Armin Novaković, vratar ekipe Tasovčići/Klepci bio ponajbolji igrač utakmice.

   Druga utakmica seniorskog programa dvanaeste večeri Lige mjesnih zajednica Čapljine Dračevo/Sjekose – Čapljina II 4:1, poluvrijeme 0:0, bila je većim dijelom taktičko nadmudrivanje, narodski kazano namjerio se junak na junaka. Konačni rezultat 4:1 može zavarati one koji susret nisu pratili. Tri minute prije kraja pri vodstvu Dračevo/Sjekosa od 2:1, sve opcije su bile otvorene, a nakon što su Čapljinci promašili stopostotnu prigodu, uslijedila su dva pogotka, kao posljedica totalne napadačke orijentacije ekipe Čapljine II. Strijelci su bili – Ante Pažin i Mario Jurica po jedan, te Robert Bunoza dva pogotka za pobjedničku momčad, dok je Luka Putica, pogodio za Čapljinu.

   U predigri seniorskog programa kadeti Počitelj/Hotnja savladali su s 4:1, poluvrijeme 2:0 Grabovine. Strijelci su bili – Rafael i Gabrijel Kalfić, te Leon Matić i Toni prce, svi po jedan, dok je pogodak za Grabovine postigao Gabrijel Brajković.

   Rezultati dvanaeste večeri Lige mjesnih zajednica Čapljine, četvrtfinale - kadeti, Počitelj/Hotanj – Grabovine 4:1; osmina finala – seniori, Tasovčići/Klepci – Gnjilišta 6:1, u prvoj, te Dračevo/Sjekose – Čapljina II 4:1, u drugoj utakmici.

D. Musa

 

  • Objavljeno u Sport

Zanimljivosti: Nadmudrivanje u trouglu kokoške, smuk i čovjek

    Opće je poznato da zmije kod ljudi izazivaju osjećaj straha i nelagode, međutim postoje i osobe koje ne ustuknu od njih na prvi pogled. Takav je i naš sugovornik Damir koji baš nije voljan da mu otkrijemo prezime, jer ljudi k'o ljudi, čim se razlikuješ od mase, podložan si 'promatranjima'.

   Elem, naš sugovornik je uočio da mu kokoške koje uzgaja u poluzatvorenom tipu kokošinjca slabije nose. Točnije nema jaja. Pojačao ishranu miješanjem različitih vrsta vrsta brašna opet isto. S obzirom da kokoške kakvoću odlučio je pratiti što se po danu zbiva u njegovom kokošinju. Ne malo se iznenadio kada je jednog dana zapazio dugačku zmiju kako se izvlači iz rupe u zidu i kreće prema jajima. Uputila se ravno prema netom snesenom jajetu.

   „Vidio sam da je riječ o neotrovnom smuku, koji se približavao jajetu. Rastvorivši usta počeo ga je elegantno gutati. Ne znam od kuda mu onolika usta, tek jaje je cijelo, ne razbijajući progutao. Mislim da me primijetio, ali nije se zbunjivao, lagano se povukao”, pripovijeda Damir, te dodaje:

   „Zmija je bila dugačka do metar i pol. Ne znam po čemu je znala kada koke snesu jaje. Izgleda čim bi koja od dvije, tri koke koje su tu nosile, snijela jaje dolazila je po svoj obrok i povlačila se čekajući drugo. Zbog toga odmah nismo primijetili što se zbiva. Zmiju nisam dirao, znam da je neotrovna da jede miševe, štakore, pa čak i otrovne zmije, međutim koke sam pustio da hodaju. Čim su stekle slobodu, počele su nositi izvan uobičajenog mjesta u kokošinjcu. Po tome sam zaključio da su i one uočile zmiju, odnosno shvatile su da im se nešto čudno događa s jajima”, zaključuje Damir.

   Kako su koke promijenile gnijezdo, navike je promijenila i zmija, nekuda se povukla. Tako je protekla prva faza eksperimenta - kokoške, smuk i čovjek. Damir vjeruje da će nastavak nakon nekog vremena uslijediti. U svakom slučaju smuka neće dirati, samo će ga ne neki način obeshrabriti.

 D. Musa

 

Restauracija kule Herceguše: Naslage šuta kriju tajne interesantne i arheolozima i javnosti

   Da ljubuška tvrđava narodski uobičajeno kula, nije u određenom povijesnom trenutku izgrađena, pokazala su dosadašnja istraživanja. Isto kao što godovi otkrivaju starost drveta, tako i dosadašnja istraživanja otkrivaju nove podatke i o tvrđavi i o Ljubuškom, a time i narodu, odnosno narodima, koji živi, odnosno koji su živjeli na tom prostoru. Tvrđava je prava povijesna riznica na kojoj svaki pomak kamena, a kamo li gomila šuta može donijeti nešto novo, nesvakidašnje. S tim mislima na licu mjesta, počeli smo razgovor s mr. arheologije Ljubušakom Mirkom Rašićem, u prisustvu za cijeli projekt zainteresiranog njegovog radnog kolege iz poduzeća „Parkovi“, Ante Ilića, čija je briga turizam.

   „U tijeku je druga faza obnove lokalitata. Ovaj put je priča puno složenija, dugotrajnija i zahtjevnija. Obnavlja se središnji dio tvrđave popularno zvana Kula herceguša i branič ispred nje. Na samom smo početku radova, još traju i pripreme radilišta postavljaju se i osnovne skele, ispituje se teren sondama, do temelja objekata, da vidimo statiku zidova, je li ih potrebno obnavljati. Još uvijek je ostao i dio arheoloških radova, pazimo na kulturne slojeve, na statigrafiju, da ne bismo oštetili neki kulturni depozit. Radovi su počeli prije dva tjedna, a projekcija je da će trajati dvanaest mjeseci“, konstatira mr. Rašić, koji na upit o potpornom zidu čije je zidanje počelo, nastavlja:

   „Ima jako puno posla, riječ je o jezgri samog lokaliteta. Kad kažete o potporni zid, misli se kako mi to kažemo u arheologiji kažemo, na jednu keglu koja se nalazi ispred branič kule, ona je postavljena polukružno u visini nekih pet, šest metara da zaštiti same temelje branič kule u slučaju kad bi netko topovskom artiljerijom, u to vrijeme, gađao samu jezgru lokaliteta. Dakle, ta kegla je postavljena da zaštiti temelje branič kule da se ne bi obrušili, a iza se nalazi palas kao stambena zona, jezgra lokaliteta, pa je ključno da se zaštiti taj dio nalazišta“, kaže mr. Rašić, te na opasku da je na ulazu upozorenje – ulaz na osobnu odgovornost, što će ova faza radova donijeti običnim promatračima dodaje:

   „Krajnji rezultati će biti potpuno obnovljena branič kula, obnovljen pripadajući palas, odnosno ta popularna Kula Herceguša i jedan dio obrambenih bedema prema južnom oboru. Krajnji rezultat je definitivno i prije svega, sigurnost posjetitelja. Nakon ove faze posjetitelji će moći sigurno pristupiti lokalitetu, bit će obnovljena sama jezgra nalazišta, koja je opet kažem najzahtjevnija, najskupocjeniji dio priče ovog lokaliteta i on će biti dostupan za organizirane turističke posjete“, pojašnjava mr. Rašić te na pitanje – očekuju li arheolozi nova iznenađenja poput građevina u istočnom dijelu, podcrtava:

   „Ono što mi arheolozi s posebnom pozornošću promatramo svakako je branič kula, odnosno njezina zapremina, koja je sada potpuno obrušena, kada se ukloni taj građevinski šut, posebno ćemo pripaziti na one donje stratografske jedinice ili kulturološke slojeve koji će nam reći u kojem trenutku je ta branič kula podignuta. Mi je danas promatramo kao jedan od najstarijih objekata barem onih srednjovjekovnih koji su izgrađeni na ovom lokalitetu, tako da će biti ključno pripaziti na te stratigrafske jedinice. Kad dođemo do tih slojeva bit će važno prikupiti materijal iz tog depozita da možemo odgovoriti na pitanje izgradnje branič kule, odnosno na pitanje datiranja početka srednjovjekovnog života na ovim prostorima.

   - Dosadašnja arheološka istraživanja na prostoru ljubuške tvrđave, ponudila su više iznenađenja, što se može očekivati u budućnosti?

   „Mi smo te starije slojeve očekivali. Riječ je o strukturama koje smo pronašli na južnom oboru tvrđave hercega Stjepana Kosače, a pripadaju periodu Biznata i nešto starije kasnoj antici, govorimo o periodu od trećeg do sedmog stoljeća. Pronašli smo dvije strukture, dva zida, bedema, koji imaju različite debljine, različitu strukturu, različitu tehniku gradnje, različite smjerove, odgovaraju apsolutno dvjema različitim fazama, a u slojevima pored njih pronašli smo bizantske amfore, u gornjem sloju, a u donjem sloju sa arhitekturom kasnoantičkog zida pronašli smo kasno antički materijal koji pripada trećem, četvrtom, petom stoljeću. U ovom trenutku sa sigurnošću možemo reći da je ovdje postajao život i u kasnoj antici…“

   U svakom slučaju u i oko tvrđave hercega Stjepana, očekivati je nova iznenađenja, a sadašnja faza radova trebala bi se okončati najdalje za 14 mjeseci.

   Dobri ljudi koji su odobrili sredstva za prvo istraživanje tvrđave su Europska unija, prekogranični fondovi u prvoj fazi bilatelarni poziv u drugoj trilatelarni, partneri iz BiH, R. Hrvatske i Crne Gore, nositelj projekta razvojna agencija ŽZH Herag, grad Ljubuški, partneri grad Ulcinj u Crnoj Gori i grad Solin u R. Hrvatskoj. Vrijednost projekta je nešto više od dva milijuna eura, doznali smo od mr. Rašića.

Tekst i foto: D. Musa

 

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!