banerRC212

Ponedjeljak, 23 Kolovoz 2021

U požaru na Jazu gorjeli automobili

Na prilazu kupalištu „Jaz“ u Strugama na domak Čapljine, vatra je doslovce progutala tri vozila. Takav slučaj nije zabilježen u analima Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina. Vlasnici su vozila parkirali pod košćelom uz put, udaljenom desetak metara od željezničke pruge Čapljina – Metković. To je uobičajeni ritual vozača koji se dolaze rashladiti na omiljeno kupalište. U blizini koji metar s druge strane puta, bili su parkirani deseci vozila, međutim vatra je „probrala“ tri navedena. O silini vatre svjedoče istaljene aluminijska felge. Vozila su totalno uništena, goli krš.

Vlasnike nismo zatekli na licu mjesta, netom nakon požara oni su se udaljili, dok su vatrogasci postavili zaštitnu traku i nastavili gasiti požar koji je imao zaista čudnu putanju. Tako se vatra uspjela prebaciti dvadesetak metara istočnije u vrt zapuštene kuće do koje su vatrogasci prosijecali put, a zatim nastavili gašenje. Iza tog vrta su također, parkirani automobili kupača, međutim vatrogasci su bili brži od tog vatrenog kraka. Zanimljivo, zatečeni događajem rijetki prolaznici nisu bili raspoloženi za razgovor.

Uzroci požara se ispituju.

 

Suša u drugi plan potisnula štetnike i bolesti na povrću i voću

Što od ljetnih žega, što od vatre, u zadnjih mjesec, dva Hercegovina i doslovce gori. Smjenjuju se toplotni valovi, a u dolini Neretve na njihovoj razmeđi nema kiše. Praktično od polovice petog mjeseca traje beskišno razdoblje. S pitanjem – kako se to odražava na poljoprivredu i je li takav vremenski ugođaj proizveo nove štetnike, počeli smo razgovor s mr. Aidom Kohnić, agronomkinjom praktičarkom, iz čapljinske tvrtke „Dušica“:

Ne trebaju nam novi štetnici kada imamo stare s kojima se godinama borimo s manjim ili većim uspjehom, ali ovo što nam se sada događa, ovo je već viša sila. Ovo je jedna dugotrajna iscrpljujuća elementarna nepogoda – suša, udružena s visokim i previsokim temperaturama u hladu do 42 Celzijeva stupnja, što ima za posljedicu – propadanje usjeva. Nije samo suša, naš tradicionalni zvizdan ili čelopek, problem nego su se zaredale i druge elementarne nepogode u vidu krupe na području Gruda i nešto prije Ljubinja, gdje je puno štete pričinjeno na poljoprivrednim kulturama. Efekt suše traje već četiri mjeseca“, kaže mr Kohnić, te razlaže:

Prije suše u četvrtom mjesecu na čapljinskom području i šire imali smo bitku za plastenike, odnosno u njima zasađene kulture, zbog niskih temperatura koje su ponegdje išle i do – 8 stupnjeva. Tada su bili posađeni paradajz, paprike, krastavce, tikvice, vani smo imali posađen krumpir koji se trebao vaditi za dvadesetak dana, imali smo voće u cvijetu, imali smo jagode koje su bile u punom cvatu, sve je to pretrpjelo štete od 20 do 100 posto! U petom mjesecu bilo je nešto malo oborina, a onda se nakon petog mjeseca, nastavlja dugi period bez padalina, koje bi zadovoljile potrebe rasta i razvoja biljaka. Kada je kišna godina, narod obično kaže da je godina bolesna, ali ova je suša, koju možemo smatrati elementarnom nepogodom, biljke se suše unatoč zalijevanju.

-Moglo bi se sada reći da su se štetnici povukli u ilegalu, sad je dovoljna i suša?

-Da, sada je suša koja je zasjenila sve druge probleme, kao što su biljne bolesti – plamenjača, pepelnica, truleži… Međutim, ova godina je donijela povećano učešće štetnih organizama u vidu insekata - kukaca, a to su gusjenice gubara, smrdljivi martini, stjenice, lisne uši, grinje, pauci… Gusjenice su u svibnju i lipnju ogolile šume, a zatim i voće. Kada se dogodi golobrst biljka gubi svoju lisnu površinu, samim tim ne može imati fotosintezu, ne može opskrbljivati druge svoje biljne organe kao što su plodovi, listovi, prirast za iduću godinu. Dakle, štetnici iz šumarstva najprije su uništili svog primarnog domaćina - šumu, a to nam se događa treću godinu uzastopno. Gubar je ogolio trešnje, višnje, dunje, čak i orahe, što će se uvelike odraziti na prinose iduće godine. Prema tome, štete koje su se dogodile u ovoj godine, prenijet će se i na iduću“, zaključuje mr. Kohnić.

Može se reći da uz kasni mraz, gubare i dugotrajnu sušu drugi štetnici jugu Hercegovine, nisu ni trebali. Naravno, nisu ni oni izostali, međutim u drugi plan potisnula su ih tri navedena elementa. Sve skupa utječe na prinose u poljoprivredi koji će ove godine manje-više kod svih kultura osim donekle plasteničkih rajčica, biti u podbačaju. Rezultat takvog stanja je rast cijena povrća i voća. U proteklom dijelu tekućeg mjeseca na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima zabilježene su u prosjeku, rekordne cijene za kolovoz od njezinog otvaranja, prije 23 godine! Što više zbog visokih temperatura tijekom protekla dva mjeseca, manje se i sadilo, pa će se razdoblje viših cijena poljoprivrednik kultura, nastaviti sve do naredne berbe, odnosno svibnja iduće godine.

D. Musa

Lana Ivanković okrunjena nova Kraljica karnevala

Vrhunac karnevalskog programa bilo je krunjenje Kraljice 22. međunarodnog ljetnog karnevala u Čapljini. Tu laskavu titulu ove godine ponijela je Lana Ivanković iz Trebižeta, kojoj je lentu, krunu i darove uručio dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine. Za prvu pratilju Kraljice karnevala proglašena je Jovana Bogdanović iz Šapca u Srbiji, a za drugu Sara Šćekić iz Budve u Crnoj Gori. Lente i cvijeće kraljičinim pratiljama uručio je Ivan Raguž, predsjednik TO „Čapljinka“. (dmu)

Međunarodni ljetni karneval u Čapljini razbio pandemijske brige i rashladio ljetne žege

Narodna – bolje da izumre selo nego običaji, na zadovoljstvo organizatora dobila je potvrdu na 22. međunarodnom ljetnom karnevalu u Čapljini. Znalo se da je zbog epidemioloških mjera broj gostujućih kao i domaćih karnevalskih skupina, pretrpio restrikcije, nije bilo ni razvikanih zabavljača, međutim žiteljstvo čapljinskog i okolnih područja posebice mladi, odazvalo se u velikom broju. Bilo je svega od karnevalskog šušura, zanimljivih kreacija i koreografija, zabave i veselja pa do mini vatrometa. Stigla su i priznanja od prispjelih gostujućih skupina za organizaciju karnevala za što u trenutačnim pandemijskim prilikama treba odvažnosti. Naime, pripreme moraju početi nekoliko mjeseci prije, što će reći da se treba odvažiti u trenutačnim epidemiološkim prilikama organizirati jednu zahtjevnu manifestaciju kao karneval. Turistička organizacija „Čapljinka“ uspjela je organizacijski odraditi karneval, što nisu pomutili ni tehnički problemi prilikom video – javljanja.

Na samom početku čelnici Borda Federacije europskih karnevalskih gradova – FECC-a, na čelu s predsjednikom Larsom Algellom, izravno su se putem video linka, uključili u program što je do sada jedinstven slučaj, bar kad je riječ o čapljinskom karnevalu. Čelnici Federacije karnevalskih gradova podršku organizatorima karnevala i Čapljincima, uputili su iz Slovenije gdje imaju redovitu godišnju sesiju. Koliko su se ljubitelji karnevalskih svečanosti zaželjeli ove vrste zabave govori podatak da je Darko Cafuta, 17. princ Ptujskog karnevala, iz Slovenije, 'pohitio' i već u četvrtak stigao u Čapljinu. Organizatoru Turističkoj organizaciji „Čapljinka“, priznanje je i podatak da je publika u dahu bez razilaženja, pratila karnevalski program. Valja reći da je posjet s obzirom na ponovno buđenje COVID-a 19 i „pandemiji svadbi“, bio veći od očekivanja. Ne kao u „regularna“ vremena, ali sigurno više tisuća.

Nakon uvodne večeri, u petak, karnevalske svečanosti nastavljene su „u pučinu podne“ u subotu, karneval partyem na kupalištu „Jaz“ u Strugama. Na središnjem gradskom trgu, kralja Tomislava, u Čapljini, program je počeo dobro posjećenom Dječjom radionicom. Potom je dr Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine u salonu Gradskog poglavarstva, primio pristigle predstavnike FECC-a i karnevalskih skupina iz Makedonije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije. Karnevalska povorka ove godine u mimohodu je krenula od OŠ „Vladimira Pavlovića“, ulicom Matije Gupca do središnjeg gradskog trga gdje se program odvijao naizmjeničnim nastupima 'u živo' i video javljanjima. Predstavnicima pet navedenih zemalja, te domaćina Bosne i Hercegovine, priključila se i karnevalska skupina iz Italije naravno video projekcijom.

Program na trgu kralja Tomislava, počeo je podizanjem karnevalske zastave i obraćanjem Ive Sušca – Bronđe, meštra od karnevala. Potom su u programu nastupili: čapljinske mažoretkinje s četiri koreografije, zatim „Veseli old timeri“ iz Rijeke (video predstavljanje), Čivijaški karneval“ iz Šapca, „Džolamari“ iz Kavardaraca – Makedonija (video predstavljanje), „Koranti demoni“ iz Ptuja – Slovenija (video predstavljanje), KU „Cirimigini“ iz Solina, neumske mažoretjinje (video predstavljanje), Karnevalsko društvo „Zora“ Struge – Gorica, „Turističko olepšavalno društvo“ iz Šoštanja - Slovenija (video predstavljanje) i Feštađuni iz Budve. Program su vodili kolege novinari – Mia Lovrić i Ante Bender.

 

Humanitarna akcija za Katju Lukić

U svom sadržaju 22. međunarodni karneval imao je i humanitarnu notu. U tu svrhu bila je postavljena posebna „bljeskalica“. Kupnjom fotografije koja se mogla preuzeti odmah uz naknadu od 3 KM, posjetitelji su se priključivali humanitarnoj akciji za pomoć dvanaestogodišnjoj Katji Lukić iz Čapljine, koju ovih dana očekuje operacija u Turskoj. 

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!