banerRC212

Četvrtak, 18 Studeni 2021

Čapljina se prisjetila žrtava Vukovara

Povodom obilježavanja 30. obljetnice „Pada Vukovara i sjećanja na žrtve Vukovara“ u Čapljini se i ove godine upriličila kolona sjećanja.
S Trga kralja Tomislava više stotina sudionika je, u dostojanstvenoj  atmosferi, krenulo u koloni ulicama Braće Radića, Ante Starčevića, Mate Bobana do Trga hrvatske slobode gdje je održan je prigodan program učenika Srednje škole Čapljina,  O.Š. „Lipanjske zore“ Višići i O.Š. Vladimira Pavlovića.
18. studenog 1991. godine dogodile su se presudne stvari u Domovinskom ratu, pao je Vukovar dogodili su se strašni zločini i u Škabrnji i Vukovaru a te žrtve i zločini bili su i motivi Hrvatima da se organiziraju i obrane kroz Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu  ovdje kod nas u BiH. Vukovar kao simbol žrtve u Domovinskom ratu i ove je godine obasjan tisućama svijeća na Trgu hrvatske slobode u Čapljini.

 

Jesenska sjetva: Cijene mineralnih gnojiva protjerale žitarice iz Višićke kaseta

Žitarice su nekada bile prva, zatim druga, pa treća kultura, kada ovih dana prođete putovima juga Hercegovine, žito je skoro nestalo. Moglo bi se zaključiti da uopće nije relevantno kao kultura, ni u plodoredu, jednostavno nema ga. Među rijetkima koji od žita nisu odustali je Poljoprivredna zadruga „Matica“ iz Višića. Govoreći o jesenskoj sjetvi Marijan Brajković, direktor Zadruge kaže:

Ovdje posijano ima oko dva hektara, mi smo ove godine to ponovo zasijali s tim da je uočljivo da je žita puno manje kako na području Višićke kasete tako i šire. Primjetno je veliko smanjenje posijanih površina čak i u plodoredu“, konstatira Brajković, te podcrtavajući razloge takvom stanju nastavlja:

Kompleksna gnojiva su otišla 100 posto, a kada govorimo o dušičnim gnojivima ona su otišla 300 posto od neke uobičajene cijene koja se držala duži niz godina. Enormno povećanje troškova mineralnih gnojiva za mene je glavni razlog zašto je dosta ljudi odustalo od sjetve. Bilo je uočljivo proteklih godina sijalo se sve više manjih parcela od dulum, dva, tri, sada je to nemoguće vidjeti.

Slikovito u novcu ako uzmemo kao mjeru, sjetvu na površini od jednog hektara, lani je ulog bio recimo oko 1.000 KM, dok je na istoj površini, prije desetak dana cijena izišla preko 2.000 KM, po hektaru. To je ogromno povećanjem, ogromno opterećenje u proizvodnji i neizvjesno je kakva će biti žetva. Naši ljudi žito proizvode gotovo isključivo za osobne potrebe, ali od cjenovnog udara nisu izuzeti ni proizvođači žita u regiji. Toliko povećanje cijene mineralnog gnojiva, povećanje cijena goriva i svih ostalih imputa koji ulaze u sam proces sjetve je nenormalno i samim time će dovesti do povećanja svih drugih cijena kada govorimo o proizvodima koji dolaze od ove proizvodnje u daljem procesu. To je već primjetno, kod nekih pekarskih proizvoda cijene su otišle i do trideset posto. Zbog svega toga je neizvjesno što će se događati u idućoj sezoni.

-Dakle, ovdašnja proizvodnja nema odraza na regionalno tržište, međutim slične brige muče i proizvođače u velikim žitnicama, očito kruh bi mogao značajnije poskupiti?

-Prosječni proizvođač u regiji s nekom prosječnom proizvodnjom u smislu površine, troši možda stotinjak tona mineralnog gnojiva, e sada možemo zamisliti o kolikom povećanju cijene proizvodnje se tu radi. Ono što je nedoumica, pitanje je kako će reagirati sami proizvođači, hoće li uopće prehranjivati dušičnim gnojivima, što će se onda izravno odraziti na prinose?

Prošle jeseni stvari sa sjetvom žitarica spasili su poticaji, ove jeseni o tome se nije govorilo, pa je i sjetva zbog cijena repromaterijala, očito je omanula. Na čapljinskom području zahvaljujući Farmi krava MI „Šišović“ koja na svom imanju također u Višićima, redovito sije nekoliko desetaka hektara, stanje je još i dobro u odnosu na ostale općine juga Hercegovine – Ljubuški, Stolac, Neum i Ravno.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!