banerRC212

Četvrtak, 11 Studeni 2021

AUDIO: Čapljinski cvjećari proslavili uspješnu sezonu

Nakon uspješne sezone čapljinski cvjećari prigodnim su druženjem proslavili ovogodišnju sezonu. Razgovaralo se o problemima koji su ih pratili ove sezone i načinima na kojim su ih rješavali a sve je proteklo u odličnoj atmosferi s obzirom na ovogodišnju uspješnu kampanju prodaje. Cvjećari sigurno mogu biti uzor i ostalim poljoprivrednicima jer uz ugodno druženje bio je to skup na kojem se moglo i puno naučiti a dogovorili su se novi projekti i suradnje u ovoj perspektivnoj poljoprivrednoj grani.

U tonskom prilogu poslušajte što su nam o uzgoju cvjeća kazali mag.agr. Aida Kohnić i cvjećar Vlatko Bošković.

Uzgajivač peradi Žarko Sušac: Kupci su uglavnom isti, oni koji prepoznaju domaću perad i jaja i patišman od domaćih jaja!

Prodaje tko ima što, moglo bi se kazati za uzgajivače peradi koji na svojevrsnu prodajnu izložbu na veletržnicu u Tasovčićima kod Čapljine, dopremaju perad. Zanimljivo, po nekom nepisanom pravilu jedni perad dopremaju utorkom, drugi petkom, a treći subotom. Nismo ih o tom prešutnom rasporedu pitali, ali o ukupnoj problematici peradarstva juga Hercegovine na upit, Žarko Sušac, iz Cerna kod Ljubuškog, kaže:

Imam ovdje patke, koke nesilice, grahorke, purane - pazinski, zagorski, ukrasne koke, ima svih vrsta peradi“, nabraja Žarko, te na upit o cijeni nastavlja:

Divlje patke, par je 50 maraka, ove obične su par 40 maraka. Koke nesilice što pronose odmah 12, grahoraste 15 marka“, kaže Žarko, te na pitanje o šarenom kokama, koje on naziva grahorastim kaže:

To je jedna nova sorta, one su i za klat i za nosit. Dostižu težinu do 3 – 3,5 KM. One su skuplje jer isplati se u mesu, tri kila mesa imate za 15 maraka. Pijetlovi su isto 15 maraka, oko tri kila. Pazite, sada je već zimski period skoro, pa je umanjena ponuda, ljeti ima više raznovrsnije robe“, ističe Žarko, te konstatira:

Za sada ide dobro, trebate imati pravo robu, koke da odmah pronose i nema problema. Većinom su kupci stariji ljudi, mlađi čak i ne znaju što su koka i pile, tako da se ne naljute.

-Ne znaju oni što je domaće jaje?

-Ništa, što jeftinije, to bolje.

-Nisu oni pravili patišpanju, od domaćih jaja?

-Ha, ha, ha, nisu, nisu, ne znaju oni što je pravo. Da, da po patišmanji se znalo koja je od domaćih jaja koja od kupovnih. Ne znaju oni što je pravo.

-Hoće li kriza poboljšati prodaju?

-Neće, ima ljudi što prepoznaju domaće i kupuju domaće. Većina kupuje gdje stigne i što stigne. Kupci su uglavnom isti. Čim umru, nema, manja prodaja. Kako umru tako se smanjuje i prodaja, a time i proizvodnja. Nekad sam uzgajao 10.000, prije desetak, petnaest godina, sada je to palo na 5 – 6.000 KM.

-Tko kupuje patke, lovci ili?

-Pazite, kupuju ljudi radi ukrasa, radi jaja, ali većinom zbog ukrasa, zbog djece i tako.

-Ove male ukrasne koke, kako one idu?

-Imam dosta ukrasne peradi, ali to se ne iznosi na pijacu, na pijacu se samo iznosi samo četiri, pet vrsta robe, ove ukrasne i to, što je skuplje to se ne donosi. Jedino ponesem „cikvantine“, oni su par 20 KM. I one se najbolje legu i narod ih najviše uzgaja zbog toga.

-Nosilje se ne legu, ove druge?

-Nosilje se ne legu, druge se legu. Trajnost nosilje je godinu dana, nosilja snese 260 do 280 jaja i ona je gotova. Isto kao sjemenski krumpir, mijenja se svake godine.

Prema tome, ljudi mijenjaju navike, sve manje drže perad ili odlaze trbuhom za kruhom. O tome Žarko Sušac svjedoči na vlastitom primjeru uzgoja peradi.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!