banerRC212

Ponedjeljak, 01 Studeni 2021

U Čapljini na padinama opožarene Gradine: Akcija pošumljavanja bijelog i crnog bora

Članovi Udruge mladih „Čaplja“ iz Čapljine, uz podršku volontera i vatrogasaca sadnicama bijelog i crnog bora pošumljavali su padine Gradine, brda iznad grada, gdje je u velikom požaru 2017. godine izgorjela kultura alepskog bora. Uvod u akciju pošumljavanja bila je sadnja drvoreda od 25 sadnica čempresa kao simbol 25 godina djelovanja OESS-a u Bosni i Hercegovini.

Akciju smo planirali duže vremena, drago nam je da se projekt pošumljavanja realizira. Naša je želja da nakon ove prve bude više ovakvih akcija. Svakako lijepo će za koju godinu biti pogledati formiranu mladu šumu, koju ne sadimo samo zbog nas nego i zbog generacija koje dolaze“, kazali su Marko Škipina predsjednik Udruge mladih „Čapljina“ i njezin član Vlatko Repar.

Akciju pošumljavanja financira Gradska uprava Čapljine Ured gradonačelnika. Nino Stojić, stručni suradnik za kulturu Grada Čapljine, govoreći o akciji otkriva i zanimljive detalje.

Zaposlenici JP „Šume“ Herceg-Bosne , kada su saznali što kanimo raditi uz traženih 500 odlučili su nam pokloniti još 200 sadnica, pa ćemo tako u ovoj akciji posaditi ukupno 700 sadnica, 400 bijelog i 300 sadnica crnog bora. Uz podršku dobili smo i savjete kako provesti akciju, kao što su razmak sadnje i ostale pojedinosti“.

Da mlade sadnice prežive prvih nekoliko dana brinuli su čapljinski vatrogasci koji su nastojali zaliti svako od njih. U prvoj akciji pošumljavanja posađeno je oko 400 sadnica crnog i bijelog bora, preostalih oko 300 sadnica članovi Udruge mladih „Čapljina” kane posaditi u srijedu 3-eg studenog, ukoliko vremenske prilike dopuste, ako ne bit će to neki drugi nadnevak do kraja tjedna. Treba svakako reći da su organizatori bili pomalo razočarani malim odzivom u odnosu na obećanja, za utjehu možemo im poručiti – svaki početak je težak.

Uglavnom, bila je to prva organizirana akcija pošumljavanja poslije 23 godine, kada je manju akciju provela tadašnja Šumska uprava Čapljine. Od same posađene količine sadnica i pošumljene površine, značajnija je promjena percepcije, umjesto doskorašnjeg zbrajanja broja požara i izgorjelih hektara, da se počne govoriti o broju posađenih sadnica, a time i novih zelenih površina.

Tekst i foto: D. Musa

Uz 555 godina od smrti hercega u Ljubuškom: Promovirana slikovnica „Herceg Stjepan Kosača“

Zanimljiva scenografija i upečatljiva nošnja ratnika pratili su promociju slikovnice „Herceg Stjepan Kosača“ u dvorani Kulturnog centra u Ljubuškom. Govoreći o realizaciji ovog zanimljivog projekta Zvonimir Mikulić, autor teksta je kazao:

Nakon poziva predstavnika ljubuške podružnice Napretka pristupio sam izradi teksta za slikovnicu. Odlučio sam da to bude pjesma. Pjesma sadrži 12 katrena od kojih se tri odnose na djetinjstvo hercega Stjepana, tri na mlađu dob, tri na zrelu dob i tri na starost. To je forma koja mi se činila primjerenom“, konstatira, Mikulić, te naglašava:

Kada se malo prostudira povijesno vrijeme i okolnosti u kojoj je živio, iza većine tih osoba pa isto tako i Herceg Stjepan, ostaju određene zagonetke, neke dvojbe, neke nelogičnosti, pogotovu kada promatramo iz sadašnjeg očišta 555 godina poslije njegove smrti ili 586 godina od preuzimanja vlasti. Danas nam se neki određeni potezi i način vladavine čine nelogičnim i neprimjerenim ovom vremenu, ali to je presjek vremena u kojem je živio. Držao sam se nekih općih načela o samom liku hercega Stjepana, vladaru iz tog vremena kakav je mogao biti, što ga je moglo tištiti i voditi, na taj način sam uradio pjesmu. Nisam uzimao sebi ulogu ni suca, ni porote, nego sam pristupio djelu po svom viđenju i na svoj način“.

Uz Zvonimira Mikulića za realizaciju zanimljivog projekta pobrinuo se i Marko Barbarić, autor ilustracija. Slikovnicu su svatko na svoj način predstavili Anela Rozić Vrankić profesorica iz Čapljine, te mr. Mirko Rašić, arheolog iz Ljubuškog. Mr Rašić je uz ostalo primijetio da je „herceg Stjepan u kasnom srednjem vijeku upravljao područjem znatno većim od današnje Hercegovine, a za neprijatelje je imao Mlečane, Dubrovačku republiku, Otomansko carstvo, a povremeno i Bosansko kraljevstvo.“

S obzirom da se u takvim okolnostima uspio održati više od tri desetljeća kao lider Humske zemlje, apsolutno zaslužuje poštovanje“, kazao je Rašić, te iznio prijedlog da se hercegu nakon završetka njegove tvrđave iznad Ljubuškog, podigne i adekvatan spomenik.

Organizator HKD Napredak, podružnica Ljubuški nastojao je „oživjeti“ makar i djelić vremena u kojem je herceg živio, pa su u programu nastupili trubači iz Glazbene škole Ljubuški, zatim članovi Garde hercega Stjepana, glumci Kluba kulture „Libuša“, te ljubuške mažoretkinje.

D. Musa

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!