banerRC212

Petak, 20 Studeni 2020

Na Veletržnici u ponudi Adventski vijenci po cijeni od 5 do 20 KM, jegulja 50 KM, pojeftinilo 10 vrsta povrća

Miholjsko ljeto u studenom što je nezapamćeno zadnjih desetljeća, uzima svoj danak na cijenama povrća. Nakon obilnih kiša, bogat je urod povrća i u baštama, pa se još nema potrebe ići na tržnice, a kad je tako onda i cijene povrća polako tonu. Od pregleda cijena prošloga petka od proizvoda iz redovite potrošačke košare RPČ, pojeftinilo je čak deset povrtlarskih kultura! Nisu ta pojeftinjenja velika, ali smo ih registrirali da se zna. Značajnije su pojeftinili raštika, nova cijena je 1,0 do 1,5 KM, pa zelena salata koja je bila 2,2 do 2,5 KM, ovoga petka je 1,6 do 2,0 KM. Jeftiniji je čak i bijeli luk koji se trži od 5 KM refula pa do 7 KM vijenci, vijenci ispred veletržnice cijene se do 10 KM. Pala je i cijena povrća za kiseljenje - paprika roga koje su od 1,0 KM zelene, pa do 1,8 KM crvene boje, te patlidžana 1,0 do 1,2 KM. Dalje, nešto jeftiniji su blitva 0,7 do 0,8 KM, špinat 0,8 do 1,3 KM, tikvice 1 do 1,2 KM, mladi luk – tzv. pera, 2,0 do 2,3 KM, te kupus pupčar 1,4 do 1,6 KM. Valja reći, bez bure i snijega, teško je očekivati uzlet cijena povrtlarskih kultura.

U redovitom barometru registrirali smo dva moglo bi se reći skromna poskupljenja, karfiola koji se sada cijeni 1,0 do 1,5 KM, te prase koja je od 1,5 pa do 3,0 KM, tanke stabljike. Ostalo povrće zadržalo je cijenu. Kupus je 0,30 do 0,40 KM, krumpiri 0,40 do 0,60 KM, crveni luk 0,50 do 0,70 KM, pa kelj 0,70 do 0,80 KM, mrkva i cikla su od 0,80 do 1,0 KM, peršin i celer 2 do 3 KM, za kilogram zelene mase. Odlično se drže domaće rajčice i paprike, rajčice su od 1,4 do 1,6 KM, a paprike od 1,8 do 2,2 KM, domaće sjeme. Brokule se cijene od 1,5 do 1,8 KM, a grah u zrnu je 5 do 7 KM.

Cijene voća bez većih promjena, pa su tako jabuke i dalje od 0,8 do 1,2 KM, dok je gornja cijena krušaka 2 KM za kilogram ostala ista, donja se sa 0,55 KM podigla na 1,2 KM. Kivi je oko 1,0 KM, mandarine su 0,8 do 1,0 KM, istu cijenu 0,8 do 1,0 KM imaju i divlji šipci. Dunje su od 1,0 do 1,3 KM uz slabu tražnju, kesten od 2,5 do 4,0 KM, bademi i orasi u ljusci, su po 5 KM za kilogram. Batat i rogač su od 2,5 do 3,0 KM za kilogram. Stiglo je i voće iz Neretve, limun je od 2,5 do 3,5 KM, naranče od 2,5 do 2,7 KM, klementine su od 1,5 do 2,0 KM, dok grejpa još nema. Ističemo sve navedene cijene su na veliko.

Ispred veletržnice kao i tijekom protekla dva mjeseca pravo obilje – ribe, drva, slame, sijena, stajskog gnojiva, kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša, domaćih jaja i peradi, voća, povrća, presadnica, kupusa za kiseljenje, mliječnih proizvoda, ljekovitog bilja, a bilo je čak i mladih mačaka po cijeni od 20 KM itd.

Cijene standardne presadnice salate su 0,10 KM komad, a luka srebrenjaka 0,12 KM. Kupus za kiseljenje ima uobičejenu cijenu 0,80 je rezani s uslugom soljenja, a 0,60 KM glavica s uslugom soljenja i vađenja. Mliječni proizvodi također imaju standardne cijene – najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram, obrani kravlji sir tzv. toroton je 8 KM, masni kravlji je 10, miješani ovčji/kravlji 12, dok se suhi ovčji sir prodaje od 15 do 20 KM iz Podveležja. Sir s Morina je 18, sa Zelengore i livanjski u kolutovima je po 20 KM za kilogram. Ponuda ribe standardna, cijena od 6 KM gere i somići pa do 50 KM jegulja. Novina i malo iznenađenje na veletržnici ovoga petka bili su adventski vijenci po cijeni od 5 do 20 maraka. Zamijetili smo da je mliječnih proizvoda sve više, nude se već na samom prilazu, pa sve do ulaska u veletržnicu.

 

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Održano ročište za glavnu diobu tvornice u stečaju Lasta d. d. Čapljina - Povjeriteljima i radnicima oko 32 posto priznatih potraživanja!

Lijepa vijest za radnike i povjeritelje „Laste” d. d. u stečaju, dobit će oko trećine svojih priznatih potraživanja, odnosno plaća! Kako smo doznali od Behrije Huseinbegović, stečajne upraviteljice tvrtke „Lasta” d. d. u Osnovnom sudu u Mostaru upravo je održano ročište za glavnu diobu. Na ročištu je je raspravljano o prijedlogu za glavnu diobu. Ponuđeni prijedlog povjeritelji su jednoglasno prihvatili, te je odmah u četvrtka, 19. studenog, izdano rješenje i započeo proces diobe. Odgovarajući na upit novinara novinara „Večernjaka” o potraživanju radnika, stečajna upraviteljica Huseinbegović je kazala:

Svi radnici koji su uredno prijavili svoja potraživanja i kojima su od strane stečajne upraviteljice, priznata potraživanja dobit će sredstva - neisplaćene plaće u visini od oko 32 posto potraživanja. Uz to bit će uplaćen i dio poreza i doprinosa, koje je pripremila Porezna uprava Federacije BiH, pa će dio radnika moći ostvariti i pravo na mirovinu.

Nakon izvršene diobe ide postupak za zatvaranje stečajnog postupka”, naglasila je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović.

Slučaj stečaja čapljinske „Laste” je primjer koji se mora istaknuti što može donijeti poštivanje ekonomskih zakonitosti u tržišnom poslovanju. Novi kupac „Violeta” d. o. o. Grude, platila je odnosno kupila Lastin brend. Dakle, spašena je tvornica, a dio kolača dobit će i povjeritelji. Valja reći da je postupak stečaja, srećom za Čapljince i ne samo njih, pokrenula Privredna banka Sarajevo.

 

D. Musa

Ena Vego još jedna mlada nada čapljinskog nogometa: „Volim nogomet, uzor mi je Maja Jelčić“

Ženski nogometni klub Čapljina prestao je djelovati prije tri sezone, međutim nisu Čapljinke prekinule ljubav s nogometom. Na utakmicama federalnog prvoligaša Čapljine ove jeseni, primijetili smo curicu koja je posao skupljanja lopti radila predano. Na svakoj utakmici je na svojoj poziciji, iza južnog gola, a zove se Ena Vego. Nakon upoznavanja s Enom smo krenuli u ozbiljnu priču, naravno o nogometu.

   -Počela sam igrati s jedno osam godina, to mi se svidjelo. Družila sam se s prijateljima oni su stalno igrali nogomet, onda sam i ja počela. Treniram već dvije godine, volim igrati, boriti se, za sada mi je super. Igram stopera, to je odgovorna uloga, ali to je mjesto meni najdraže, na terenu volim dati sve od sebe.

   -Uloga stopera je odgovorna, neobična za tako mladu damu?

   -Je malo, ali meni je to najdraže, stalno pratim protivničke igrače. Često mi i golman doda loptu, pa ja moram znati preći igrača i dodati loptu.

   -Driblaš dječake?

   -Nekad da nekad ne, zavisi kako sam raspoložena?

   -Jesi li jedina curica u generaciji?

   -Nisam, imaju još dvije tri, ali one najčešće igraju naprijed, ja sam jedina curica u obrani.

-Stoper mora igrati glavom, boli li glava poslije utakmice?

   -Igram često glavom, ne boli, navikla sam već. Kad lopta ide prema meni ja gledam kamo će lopta otići, pratim je uz mali trzaj udarim glavom, nekad dodam dobro, nekada i ne.

   -Imaš li uzora?

   -Meni je uzor Maja Jelčić. Nastavit ću igrati, kao i ona, dok mognem. Gledam nogometne utakmice, navijam za Juventus, a od ovih naših klubova, navijam za Hajduk.

   -Ženski nogomet, pratiš li to?

   -Pratim, najdraži su mi ženski nogometni klubovi Barcelona i Juventus. Oni su dobri.

   -Ja sam čuo da je Lyon najbolji u Europi?

   -Ne znam, ja najviše gledam ženske klubove Juventusa i Barcelone i oni su mi najdraži“, kategorična je Ena.

   Mladi u sportu, često znaju iznenaditi, pa tako i Ena zrelim razmišljanjem na nogometne teme. Ako u tom stilu nastavi još godinu dvije, eto je u nekoj od reprezentativnih selekcija.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend