banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 22 Svibanj 2019

Ervin Krvavac prvi strijelac „gusara“ iz Neuma - Kad imaš publiku koja te bodri nije važno koju ligu igraš“

   Dugo vremena vaterpolo i boćanje bili su sportovi koji su vladali bosanskohercegovačkom rivijerom. Gradić stisnut uz more nije raspolagao prostorom za nogometne terene, pa je izlaz nađen u gradnji terena u zaleđu, u Vranjevu Selu. Stasanje HNK Neum je potrajalo najprije radom s mladima, da bi se klub kroz županijsku ligu prije dvije, tri sezone uspio plasirati u južnu skupinu Druge nogometne lige Federacije BiH. Ove sezone je ugodno iznenađenje, stalo je pri vrhu treći, četvrti iza Klisa i Posušja koji se bore za prvo mjesto. Slučaj je htio da ovih dana u Čapljini sretnemo Ervina Krvavca, prvog strijelca „gusara“ iz Neuma. Iako rastom djeluje prije kao vezni igrač Ervin se profilirao u pravog strijelca, koji na pitanje o rezultatima, kaže:

   „Iznenađen sam našim rezultatima. To je jedna mlada ekipa, koja ima dosta potencijala. Radi se dobro. Klub radi s domaćim igračima, a kadar popunjavaju s nekoliko nas sa strane, uglavnom iz Čapljine. Dakle, mlada i perspektivna ekipa koja ima prostora napredovati ,“ kaže Ervin, te na upit ima li publike s obzirom da teren u Vranjevu Selu podalje od središta Neuma, nastavlja:

   „Neum doslovce živi za nogomet. Neum se baš posvetio nogometnom klubu, uživaju u tome. Nas prati dosta ljudi. Na domaćim utakmicama bude i preko dvjesto gledatelja što je jako čudno za tako malo mjesto. U odnosu na druge klubove u ligi mi imamo relativno brojnu publiku. Teren je podalje od rivijere, ali ljudi dolaze automobilima, motociklima, snalaze se organiziraju, dođu u grupama. Kad imaš publiku koja te bodri nije važno u kojoj si ligi, imaš onaj pravi nogometni naboj“

   -Je li to razlog što kraj visokih stopera, ipak nađete put do mreže?

   -Ha, ha, ha…, dugo igram Drugu jug ligu, tu sam stekao iskustvo igranja, poznajem ligu, ide mi dobro, uklopio sam se u ekipu. Trenutačno sam na deset pogodaka, nadam se još kojem u preostale tri utakmice. Od tri utakmice dvije ćemo igrati na našem stadionu, očekujem pobjede protiv Kamešnice i Turbine na našem terenu, a protiv Bjelopoljca u gostima što bude. Očekujem da ćemo na kraju biti treći što bi za nas bilo veliki uspjeh.“

   Neum je trenutačno četvrti s 41 bodom, jednim manje od trećeplasirane Rame. Do sada su „gusari“ ostvarili 13 pobjeda, dva puta igrali neodlučno i pretrpjeli osam poraza. Ervin se nada da će statistika na kraju u svakom pogledu biti još povoljnija.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Škola cijepljenja vinove loze u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda ili Kako jedim udarcem ubiti dvije muhe

   „Više je razloga za cijepljenje – precjepljivanje, rodnih trsova vinove loze. To je prije svega zamjena trsova koji slabo rađaju, pa pojave strane sorte u monokulturnom vinogradu, zatim potreba ispravljanja grešaka napravljenih u rasadniku lošom organizacijom rada – izmiješane sorte i slično. Precjepljivanje je nekada potrebno i zbog promjena potrošačkih navika, primjerice u jednom razdoblju su traženije crne sorte, a u drugom bijele. Umjesto krčenja i podizanja novog nasada, problem se može lako riješiti precjepljivanjem. Tako s minimalnim troškovima za samo godinu dana, dobijete željeni rezultat“, kazao je uz ostalo agronom Mladen Gašpar stručni savjetnik za vinogradarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, u uvodnom dijelu stručne radionice: Škola cijepljenja vinove loze.

   Teorijski dio treće po redu stručna radionica – Škola cijepljenja vinove loze, održan je u prostoru Zavoda na Buni, a praktični dio u obližnjim nasadima Hercegovina vina. Tijekom praktične prezentacije savjetnik Gašpar iznio je osnovne podatke o toj metodi. Tako primjerice, materijal za cijepljenje uzima se u veljači od mlazova loze željene sorte, po mogućnosti pravih, a zatim se čuva u hladnjaku pri temperaturi od 1 do 5 Celzijevih stupnjeva. Prije samog cijepljenja od plemke se režu pupovi, čokot pila na razinu prve žice u vinogradu, zarezuje i u njega ubacuje pripremljeni pup koji se zatim steže za to posebno izrađenom trakom koja se sama raspada. Ukoliko nema te trake, koja se proizvodi u Americi, može i neka zamjenska, pa čak i obična izolir traka, samo što onda treba paziti da se blagovremeno prereže, kako ne bi „davila“ novi izdanak. Obično se stavljaju dva pupa, a kada se taj dio posla završi, onda se trs pri zemlji s obje strane gdje su pupovi zasječe, kako bi se smanjio dotok soka na cijepljeno mjesto. Savjetnik Gašpar je naglasio da je tako precijepljene ili po narodski prevrnute loze, odnosno njihove izdanke treba prskati sve do polovice rujna, kako bi se zaštitila od plamenjače...

   Inače na stručnu radionicu je došlo dvadesetak vinogradara i hobista, među njima najmlađi je bio Damir Kočić iz Mostara student prve godine prava, koji je postupak pažljivo bilježio u notes.

   „Loza, voće, to me zanima. Uz vikendicu imam dvadesetak loza od kojih su dvije što se ne prskaju. Sad kada sam vidio postupak prevrnut ću ih u stolne sorte“, kaže Damir, dok Marijan Dugandžić iz Čitluka ističe:

   „U vinogradima imam oko 6.000 loza, dobro se informirati što se radi u svijetu. Imam trsova blatine koji slabije rađaju, „oprnu“. Planiram ih prevrnuti na trnjak, sorta koja je kod nas bila zaboravljena, ali stabilnog je uroda, daje dobro vino, pa mislim da će biti sve zastupljenija u našim vinogradima“.

   Uglavnom, cijeli postupak mogao bi se obrazložiti narodnom – jednim udarcem ubiti dvije muhe, odnosno riješiti se „uljeza“ u vinogradu i trsova koji slabije rađaju, ne gubeći ni novac ni vrijeme. Metoda precjepljivanja je razvijena u Americi.

Tekst i foto: D. Musa

Vjenčanice - odjevni predmeti koji se pamte, od Mare u vuni do modnih kuća

Vjencani1 Mara Vukorep u vjencanici iz 1915. godineUpućeniji, točnije upućenije vele da je traženje idealne vjenčanice za svaku mladenku predivno, ali vjerovali ili ne stresno iskustvo!? Ključna dvojba je koji kroj haljine izabrati. Modnim stilovima vičnije nekako se i odluče dok mladenke koje imaju posebne ideje stresno djeluju i na prodavačice. Savjeti ne pomažu kaže djevojka koja je duže radila na iznajmljivanju vjenčanica, dok se sve ne isproba ili dok mladenka „padne s nogu“ i ne odluči se po svom uvjerenju, obično za model za koji će od prijateljica dobiti (ne)iskrene pohvale.
Prije stotinu godina Hercegovke nisu imale takvih muka, može se zaključiti iz nedavno objavljene knjige Stanislava Vukorepa „Sjahali kićeni svatovi“, ali propisano ruho nije bilo baš lako obući. Naravno da je za današnje prilike vjenčana haljina, Mare Vukorep iz 1915. godine, čija fotografija služi kao ilustracija, u najmanju ruku arhaična. Elem, Vukorep piše, u prošla vremena mladenke su oblačile „svečanu bijelu haljinu od vune (od ljepše vune), tkanu od vune i izvaljanu, s izvezenim poprsjem i oko rukava, a imala je opregalj (dugu kecelju) i bila je opasana tkanicom. A kasnije je bila opasana svilenim pasom, koji se pričvršćivao ukrasnom srebrenom pločom 'pahtom'. Nije svaka mlada imala pas s kopčom nego samo imućnije. Preko haljine je nosila jelek, prsluk.
Gaće, pelengaće ili tzv. nogavice zavezane pod koljenom. Čarape crne vunene tzv. 'pobijele', do polovice lista, a kasnije iznad njih bijele vunene do pod haljinu ili suknju. Na nogama opanke od opute (izrezane i upredene ovčje kože), a kasnije i opanke naopućene od bijelog konca“. (Sjahali kićeni svatovi, str 146.). Vukorep navodi da polovicom dvadesetih godina prošlog stoljeća, neke mlade prestaju nositi tkane vunene haljine i oblače bluze i suknju, 'kotulu', ali vuna izlazi iz mode tek nakon Drugog svjetskog rata. S obzirom da se u to vrijeme u dijelovima Hercegovine uzgajala svilena buba i ukrasi od svile bili su domaća radinost. Dakle, ni primisli od salona vjenčanica.
vjencani2 Vjencanice u trendu preuzeto Tportal

Na kraju ove modne šetnje kroz „muke“ mladenki u razdoblju od stotinjak godina, moglo bi se zaključiti, da su se tijekom jednog stoljeća svjetovi promijenili. Inače, u stara vremena na posebne muke udarile bi mlade za snijega i lošeg vremena od kojeg opanci nisu bili nikakva zaštita, nego naprotiv, propisno bi se nadojili i otežali tako da su se mlade jedva vukle. Uglavnom, ondašnjim mladama nije bilo lako zbog lošeg puta i mokrih opanaka, dok se današnje muče oko izbora vjenčanice. U tome je „jedina“ razlika.


D. Musa

 

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend