banerRC212

Srijeda, 18 Prosinac 2019

Kuharska udruga „Čapljina” i Gradski zbor GKUD „Čapljina”, priredili sadržajnu večer: S malo truda i dobre volje do zadovoljstva okružjem i humanitarnim prilozima

   Manifestacija Mali Božićni sajam nastavljena je večeri druženja i zabave s donatorskim karakterom koji su priredili Kuharska udruga „Čapljina” i Gradski zbor Gradskog kulturno-umjetničkog društva „Čapljina” . Za gurmanski ugođaj na Trgu kralja Tomislava, brinuli su se upravo članovi Kuharske udruge „Čapljina” i članice Gradskog zbora.

   Od Luke Stojića, agilnog člana poduzetnog društva čapljinskih kuhar, doznali smo da je prije petnaestak dana kuharska udruga i službeno registrirana. Dakle, članovima Kuharske udruge Čapljina bio je to debitantski nastup nakon registracije. Kao i obično svojski su se trudili oko kako oni kažu teće, koja je u odnosu na uobičajene bila pogolemih dimenzija. Imali su pune ruke posla jer su se ponovo najviše tražili upravo uštipci.

   Uštipke i druge delicije – fritule, kobasice, sir, slastice, različite namaze, kuhano vino i druge napitke u različitim gastronomskim kombinacijama kreirale su i prodavale članice Gradskog zbora Čapljina. Gabrijela Primorac jedna od agilnih članica naglašava da joj je drago što je u predblagdansko vrijeme mogla dati svoj obol jednoj humanitarnoj akciji.

„   Akciju je inicirao voditelj našeg, Gradskog zbora, prof. Nino Stojić, ostalo je bilo stvar dogovora”, naglasila je Gabrijela te najavila da će Zbor pjevački nastup imati u nedjelju, 22-og prosinca.

   Sav prihod namijenjen je teško oboljelom djetetu iz Čapljine. Još jednom ističemo, na delicije se čekalo u redu. Manifestacija Mali Božićni sajam se nastavlja.

 

Marijan Brajković direktor PZ „Matica“ iz Višića o povrtlarskoj zbiljni: Domaći proizvođači nisu se uspjeli nametnuti prodajnim u BiH

 

Povrtlar1 Marijan Brajkovic tesko je biti pametanDolina Neretve dio je Bosne i Hercegovine s najintenzivnijom poljoprivrednom, u prvom redu povrtlarskom proizvodnjom, nalazi se na samoj razmeđi dviju sezona. Jedna završava, a sjetva za narednu započinje upravo ovih dana. S pitanjem što su, odnosno jesu li što utržili domaći povrtlari kraj nemilosrdne i može se reći na ovdašnjem tržištu, povlaštene uvozne konkurencije, uputili smo se u Višiće, naselje s najrazvijenijom proizvodnjom u zatvorenim prostorima (plastenicima). Marijana Brajkovića, direktora Poljoprivredne zadruge „Matica“ koja okuplja pedesetak kooperanata, prvo što smo pitala, bila je ocjena sezone na odlasku:

Sezona je počela dosta dobro, čak i iznad svih očekivanja što se tiče povrtlarskih kultura tipa salate, blitve špinata. Svi znamo da je to imalo dosta dobru cijenu i dosta dobro prošlo na tržištu, dalje se nastavilo s rajčicom, relativno dobro i sa paprikom, tako da je prvi dio sezone bio dobar, može se reći iznad očekivanja. Drugi dio nije prema očekivanju, čemu su doprinijele i vremenske prilike, odnosno neprilike za ovo doba godine, tako da smo imali situaciju da ljudi uništavaju, više vrsta kultivara koje je nemoguće prodati iz više razloga. Kad na lošu vremensku situaciju nadovežemo i opće poznate podatke koji se odnose na uvoz poljoprivrednih proizvoda, onda je to katastrofa. Što reći, kad po dostupnim pokazateljima, uvoz hrane za osam mjeseci, dostiže 92 posto potrošnje u BiH? Teško je uz takve brojke biti pametan. To je jedna suluda tragikomična situacija, ne znam kako je nazvati? Kad se sastave uvoz i nepovoljni vremenski uvjeti, onda imamo jednu vrlo lošu situaciju“, naglašava direktor Brajković.

   Interesantno, toplo vrijeme tijekom listopada i studenog, povrtlarima je donijelo velike nevolje zbog prerane zriobe kultura. Povrtlarske kulture koje su planirali sukcesivno brati i plasirati na tržište su poranile, što je zatrpalo tržište i oborilo cijene prisiljavajući povrtlare da gotov plod uništavaju. Kad je riječ o protekloj sezoni direktor Brajković ističe da je zanimljiv slučaj krastavaca:

   „Dugi niz godina, kako se to kaže od starih vremena, krastavci nisu imali tako dobru cijenu, cijelu sezonu“, konstatira direktor Brajković, te na upit o izvozu“, nastavlja:

   „Zelena salata još uvijek ide na hrvatsko tržište, dokle će to tako biti vidjet ćemo. Rajčica, se nekada izvozila isto tako u većim količinama, ona više kao izvozni proizvod bar ovaj dio sezone koji mi imamo, ne postoji, jer ugrožena je sama ta proizvodnja u Hrvatskoj, odnosno dole u njihovom dijelu doline Neretve. Kad govorimo o izvozi postoji nekolicina firmi koje to rade dosta dobro. Tu se prvenstveno radu o zelenoj salati i paprikama, a ovo sve drugo za izvoz gotovo i ne postoji“.

   -Nova sezona je pred vratima, nakon ove vaše rekapitulacije, što ostaje povrtlarima, što će sijati?

   -Očito je da se konfuzna situacija kada je riječ o planiranju proizvodnje iz proteklih nastavlja i ove godine. Ljudi su dezorijentirani. Od prilike jasna je situacija za ljeto, naravno, da će se ići s paprikom i rajčicom i pratećim kulturama, ali je upitno do kada će se nastaviti ovako loše vrijeme i loša situacija na tržištu, tako da će to u narednih dvadesetak dana utjecati na odluke ljudi. Prije svega mislim da će te odluke ići i do kraja – baviti se uopće poljoprivrednom proizvodnjom ili ne?! To su sada sve da tako kažem legitimnija razmišljanja proizvođača i ona izbijaju u prvi plan, a ne to koju sortu, koji kultivar sijati, odnosno saditi.

   Uglavnom, iz kuta poljoprivrednih proizvođača, u prvom redu čapljinskih i ostalih južno-hercegovačkih povrtlara jasni su i strahovi i dvojbe. Domaća proizvodnja ima svoje specifične probleme, dok uvoz caruje. Nisu se uspjeli nametnuti prodajnim lancima, ostale su ima samo zelene pijace preko kojih se promet sve više smanjuje. Da ne bi došlo do totalnog sloma potrebno bi bilo posegnuti za mjerama koje prakticiraju zemlje poput Slovenije, zaštititi svoje, pa vidjeti kako s tuđim, a ne kako je to nepisano pravilo u BiH – pogodovati tuđem, a tvoji neka se snađu. S osam posto udjela u proizvodnji hrane, snalaženja nema, trebaju žurne vatrogasne mjere.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend