banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 07 Lipanj 2018

Uklanjanje panjeva s nogostupa

   U ulici Ruđera Boškovića u Čapljini, proteklih dana uklanjani su zaostali panjevi, nakon čega će pristupiti sanaciji nogostupa. Podsjećamo, tijekom prošle godine u toj ulici, u kojoj se nalaze Općinski sud, te srednja i osnovna škola, Vladimira Pavlovića, uklonjen je dotrajali drvored. Umjesto njega zasađen je novi u kojem je mjesto dobio kanadski judić (Cercis canadensis), listopadno drvo iz porodice mahunarki, koje može narasti u visinu do devet metara, a razvija bujnu krošnju. (dmu)

U Čapljini u tijeku sanacija lokalnih cesta

   U čapljinskoj općini u tijeku je sanacija lokalnih cesta. Sanacija je krenula iz naselja Čeljevo, nakon čega je na red su došle i gradske ulice. Iz općinske Službe prostornog uređenja i graditeljstva ističu da bi da bi tijekom lipnja trebale biti sanirane gradske ulice, te ceste u svim naseljima.

Rekonstrukcija vatrogasnog doma u Čapljini - korak u pravom smjeru

   Vatrogasni domovi u Hercegovini nikada nisu dostigli razinu koju su imali ili još imaju vatrogasni domovi nekad po Bosni, a i danas po Hrvatskoj. Tamo su bili mjesta okupljanja i zabave, mjesta za vjenčana i proslave.., jednom riječju imali su multifunkcionalnu ulogu. U Hrvatskoj posebice u Istri, gdje se vrlo uspješno nose s požarima, i danas su jedan od prioriteta lokalnih zajednica. U kojem smjeru će u Hercegovini kretati stvari vidjet ćemo, tek u Čapljini lokalne vlasti, odlučile su odriješiti kesu i od vatrogasnog doma napraviti reprezentativan objekt. Mate Jurković zapovjednik Profesionalne postrojbe na temu radova i obnove, kaže:

    „Što se tiče građevinskih radova vanjski dio je odrađen - krov, pročelje, kompletna stiropol fasada, pa dvoja garažna vrata, preostaje još dio poslova u unutrašnjosti zgrade. U dogovoru s načelnikom općine, još ćemo urediti dio prostorija. Nadamo se da ćemo do 15. lipnja sve biti gotovo, uključujući i unutrašnje radove, uređenje spavaonice i dnevnog boravka. To je taj neki rok. Kalendarski nam je sezona počela od 1. lipnja, ali računajući na kišovitu zimu i dio proljeća, nadamo se da će nas taj puni dio sezone malo kasniti, pa da će nam se poklopiti završetak obnove i stvarni početak sezone“, konstatira Mate Jurković, te na upit - kako uređenje komentiraju njegove kolege, nastavlja:

    Kad je vatrogastvo u pitanju mislim da smo zadnjih godina napredovali da možemo biti za primjer. Normalno je da nas prate i kolege iz susjednih općina. Iz općina koje nemaju svoga vatrogasnog doma, su zadivljeni da se nešto ovako radi i uređuje u Čapljini. Bez lažne skromnosti, mislim da smo zadnjih godina predvodnici u svemu, pa tako i u vatrogasnom poslu, smatram da smo ga digli na jednu veću razinu.“

   Što se tiče vatrogasne sezone, nakon burne prošle godine, te činjenice da zbog nepostojanja zakona o šumarstvu, nema probijanja vatrogasnih putova, zapovjednik Jurković, kaže:

   „Postojeće putove koje imamo, nastojimo čistiti i održavati, koliko je u našoj mogućnosti. Dalje, bilo koji sastanak na županijskoj ili federalnoj razini o zaštiti od požara, na žalost o pozivaju se svi osim onih koji gase, odnosno oni koji su u tom posla. Preventiva je početak vatrogasnog posla, mi radimo i na preventivi, na žalost kad su ti sastanci nitko od vatrogasaca se ne poziva, pa se donose odluke koje ne odgovaraju ni podneblju u kojem živimo, a ni općenito radu u ovoj oblasti. Stalno se nešto obećava, ali realizacija debelo kaska“, zaključuje zapovjednik Jurković, dodajući da vatrogastvo nije samo zaštita od požara nego od svih prirodnih nepogoda, pa tehničkih i tehnoloških intervencija...

   Uglavnom, širok je spektar poslova koje danas rade vatrogasci, pa otud i potreba za dizanje razine kako u pogledu obuke tako i objekata. Sam pogled na obnovljeni vatrogasni dom u Čapljini, dojam je, ulijeva povjerenje. Umjesto naslona i udžerica kakvim obično raspolažu ovdašnji vatrogasci, obnovljeno zdanje pruža posve novu sliku.

Tekst i foto: D. Musa

Središnjom svečanošću manifestacije Lipanjske zore hrvatske Hercegovine u Počitelju obilježena 26. obljetnica oslobađanja doline rijeke Neretve

U zoru 7. lipnja 1992. godine u 5 sati desetominutnom topničkom paljbom započela je operacija Čagalj, kojom su pripadnici HVO-a u akciji "Lipanjske zore" oslobodili šire područje doline Neretve. Oslobođeni su tada okupirani dijelovi općina Mostar, Čapljina, Stolac, Neum i Ravno. Oslobođeno je područje od oko 1800 četvornih kilometara.


Oko četiri tisuće hrvatskih branitelja u boj su krenuli iz dva smjera Počitelja i Čeljeva, stoga se svake godine u tim mjestima najsvečanije obilježava manifestacije Lipanjske zore hrvatske Hercegovine.
Ovogodišnji središnji dana 26. manifestacije Lipanjske zore hrvatske Hercegovine“ počeo je misom za poginule hrvatske branitelje na groblju u Ševaš Njivama, koju je uz koncelebraciju fra Vinka Mikulića, predvodio mjesni župnik don. Gordan Božić.
Poslije mise okupljeno mnoštvo uputilo se prema Počitelju, kolona se zaustavila na dva spomen obilježja koja su podignuta na mjestima stradanja branitelja. Središnji skup zahvale hrvatskim braniteljima upriličen je podno Spomen obilježja u Počitelju


Manifestacija Lipanjske zore Hrvatske Hercegovine u poslije podnevnim satima se nastavlja u Čeljevu. U 19:30 je Misa za poginule hrvatske branitelje na groblju u Čeljevu, nakon čega će uslijediti – polaganje cvijeća i paljenje svijeća za poginule hrvatske branitelje u II. Svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu, a u 20:30 sati je Kulturno – zabavni program u dvorištu Područne škole Čeljevo.

Izvoz ranih krumpira iz Hercegovine

   Nakon što su Hercegovci gotovo pola godine jeli skoro isključivo uvozne, uglavnom njemačke krumpire, ovdašnji povrtlari krenuli su s izvozom toga povrća. Jedna od tvrtki angažiranih u tom poslu je čapljinski „Voće Gold“. Krešo Menalo, voditelj nabave ove tvrtke, o otkupu i izvozu ranih krumpira kaže:

    „S otkupom smo počeli 15. svibnja s pojavom veće količine mladog krumpira za domaće tržište, a u izvoz smo krenuli 4. lipnja, s prvim tegljačem. Trenutno izvozimo za Hrvatsku prvenstveno za „Konzum“, a ukoliko se pokaže interes i od drugih lanaca voljni smo prihvatiti suradnju“, kaže voditelj prodaje ove čapljinske tvrtke, te pojašnjava otkupnu proceduru:

    „Proizvođači dobiju našu ambalažu, kartonsku, koju dakle, mi osiguravamo. U toj ambalaži dovoze robu u otkupni centar, u Tasovčićima, u Čapljini. Roba se paletizira u krugu firma, nakon čega se stavlja u komore na temperaturu koja je određena za mladi krumpir, a to je nekih 10 do 12 stupnjeva. Kad se postigne ta temperatura tek je onda krumpir spreman za utovar i upućuje se prema destinacijama iz kojih je naručen. Od prilike proces hlađenja traje 24 sata, odnosno što danas otkupimo sutra je spremno za otpremu.“

    -Kakvi su dalji planovi, prema onom što je sigurno?

    -Prvi tjedan imamo ugovorenu isporuku pet tegljača, odnosno stotinjak tona, za spomenuti lanac u Hrvatskoj. Prema našim očekivanjima izvoz će se nastaviti i u idućem tjednu.

    -Postoje li neki posebni uvjeti koje proizvođač mora ispunjavati da bi se pristupilo otkupu?

   -Prvo proizvođač treba biti registriran u registru poljoprivrednih gospodarstava, da ima fito broj koji se traži za krumpir, zbog sljedivosti i monitoringa koji se provodi već više godina. Do sada nismo imali problema, sve analize dale su negativne rezultate, što je za svaku pohvalu“.

   -Dakle, ne može proizvođač doći jednostavno na vrata reći – ja imam krumpira, kada ih mogu dovesti?

   -Ne može, proizvođači moraju biti registrirani i moraju imati fito broj, zbog sljedivosti, da bi se u slučaj nekih problema – bakterioza ili nekih virusnih bolesti, moglo ući u trag uzročniku. Upravo zbog toga se i radi monitoring, za što su članovi zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, instituti u Mostaru i Sarajevu i druge prateće institucije, uložile dosta truda, kako bi se riješio problem izvoza krumpira.“

   -Isplata, novca odmah ili naknadno?

   -U zadnje dvije godine isplata ide četrdeset dana od dana kada se roba otkupi, kada se izda blok. Nekima bude dan, dva prije, nekima dan, dva poslije, ali nastojimo ispoštovati dogovoreno, kako prema dobavljačima, tako i prema našim kupcima.“

   -Na kraju, k vama se slijevaju informacije, kakva je sezona, ima li uroda?

   -S obzirom na godinu kakva je bila od početka sadnje od kraj siječnja, pa veljaču, uvjete koji bili nepovoljni za sadnju, mislim da će godina biti zadovoljavajuća što se tiče prinosa, a i otkupnih cijena. Rekordna sigurno neće biti, ali mogla bi biti više nego solidna.

   U ukupnoj bilanci bh. agrara stavka izvoza ranih krumpira iz Hercegovine, neće biti posebno uočljiva, međutim značajna je s više aspekata. Prvo, ona predstavlja povratak južno-hercegovačkih povrtlara na tradicionalna tržišta Hrvatske i Slovenije. Drugo, proizvođači moraju ispuniti određene uvijete, u prvom redu sljedivost proizvodnje od kupovine sjemena i oranja, do zaštite i pakiranja, trebaju biti registrirani…, što zahtjeva novi pristup. Za sada te uvjete ispunjava veći broj proizvođača iz ljubuške općine, pa je za očekivati da bi iznadprosječna sezona, mogla potaknuti i druge na rješavanje problema koji jamče izvoz.

D. Musa

Čapljina će nastupiti na Kupu Europe C2, u Italiji

   Želja čapljinskih boćara bila je da budu prva ekipa iz ove općine, koja će sudjelovati u nekom europskom kup natjecanju. S obzirom da su prošle godine osvojili naslov prvaka BiH, Čapljinci su izborili pravo nastupa u Kupu Europe C2. Natjecanje će se ove godine održati turnirski, a domaćin će biti Italija. Mogu li i hoće li Čapljina nastupiti u tom natjecanju, pitali smo Vidu Krmeka predsjednika kluba koji kaže:

    „Odlučili smo ići, posložili smo neke stvari i 6-srpnja putujemo u Italiju. Što i koliko možemo, drugo je pitanje. U konkurenciji su prvaci Srbije, Crne Gore, Švicarske, te predstavnici jakih boćarskih zemalja – Hrvatske, Italije i Francuske. Mi mislimo da se možemo nositi s prvakom Švicarske, pa donekle i s prvacima Crne Gore i Srbije, mada u zadnje vrijeme ekipe iz tih država napreduju, vidi se to po njihovim reprezentacijama, napreduju, nisu išli nazad kao mi u zadnje dvije tri godine, nego naprijed, osjeti se to. Pojačat ćemo se s par igrača iz drugih klubova naše lige, pa se nadamo da ćemo moći parirati prvacima Crne Gore i Srbije. Međutim, sve opet zavisi i od ždrijeba, tko će nas zapasti.

    Teško se možemo nositi s predstavnicima jakih boćarskih zemalja. Iz Hrvatske ide prošlogodišnji pobjednik ovog natjecanja, BK Mario Gennari iz Rijeke, iz Italije dva su kluba, jedan iz Frnacuske. Bez obzira tko je, zna se jačina tih liga, čak i njihovi trećeligaši jači su od klubova iz naše lige. Dakle, ne zanosimo se velikim planovima, realni smo, želimo sudjelovati, ako nam ždrijeb bude sklon, nadamo se kojem bodu“, ističe Vide Krmek predsjednik BK Čapljina, te vraćajući se na domaće natjecanje nastavlja:

    „U ligaškom dijelu ostvarili smo planirano, osvojili prvo mjesto s tri boda prednosti i tako se plasirali u doigravanje za prvaka. U toj fazi natjecanja ne znamo tko nas čeka, jer ligaški dio prvenstva u B skupini, nije završen. Za očekivati je da će nam glavna prepreka biti Ante Rozić, imaju mlađe igrače, dobro igraju, moglo bi se reći da su i prvi favoriti za naslov. Mi smo ostvarili u zacrtano u finalu smo doigravanja, u finalu kupa, opet ćemo igrati s 'Rozićima'. Nismo s njima igrali, pa ćemo se po svemu sudeći s njima sastati i u finalu kupa i u finalu prvenstva, pa neka pobjedi bolji“, kaže Krmek, pa naglašava:

    „Iskren da budem, naš klub, ja posebice sam ostvario svoj san ako odem u Italiju i odigramo Kup nacija. Ja ću time ispuniti svoje sportske snove, prvak države, finale kupa, igrati europsku ligu, to je za jednog čovjeka sasvim dovoljno i treba biti zadovoljan. Ovom prigodom bi želio podsjetiti mlade ljude i ne samo mlade ljude, meni je preko sedamdeset godina, a vidite što se može ostvariti. Znači nisu bitne godine, nego entuzijazam i želja. U svakom sportu može se dogurati daleko i ostvariti dobar rezultat, ostvariti snove. Ja se nadam da će rezultati našeg boćarskog kluba biti poticaj našim mlađim sugrađanima, koji nemaju mjesta u elitnijim sportovima, nogometu, rukometu odbojci itd., da će se nastojati priključiti nama, bilo kroz Boćarski klub Čapljina, bilo kroz Boćarski klub Dračevo i da ćemo u sastavima imati više mladih“.

    Kako bi zadržali natjecateljski ritam, boćarski klub Čapljina, bit će organizator pojedinačnog državnog prvenstva u disciplini par, a organizirat će i par treninga u nekoj od dvorana kako bi se što bolje priviknuli na uvjete koji će vladati na natjecanju u Italiji.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Na kamenu, u Počitelju - manifestacija u čast trešnje oživjela grad stražar

   Već na prilazu strmom uličicom, sokakom što bi rekli Počiteljci, odnosno kalom Dalmatinci, osjeća se živost i šušur. Nije to svaki dan „Na kamenu, u Počitelju“ kako je pisao nobelovac Ivo Andrić, to je za „Trešnjevu“, ostalim danima tim se smjerom kreću rijeke stranih turista, domaćeg „čeljadeta“ ni za lijeka osim onih nekoliko prodavača sitniša koji pokušavaju zaraditi koji euro. Ne znamo ni zašto su Počiteljci skratili naziv stavljajući ono „nedjelja“ u zagradu? Je li zato što manifestacija ove godine, potraja tri debela dana, ili da se razlikuju od Bjelopoljaca koji su nešto prije imali svoje „Dane trešnje“. Nekom prilikom čusmo da i u Starom Majdanu, Krajišnici imaju svoju „Hašlamsku (trešnjevu) nedjelju“, na kraju zaključismo da je to ipak zbog trodnevnog programa?

    Iz tih premišljanja trže nas metež oko kamene sofre na kojoj se nude birani specijaliteti, a sve džaba. Koriste priliku naši, a ni stranci se bome ne krzmaju. Biva i njima ugodno, kad je mukte. Po reakcijama vidimo da im se sviđa. Dvije dame bogme lijepo sjedoše na kamen, u Počitelju, da prezalogaje. Ostali jedu onako s nogu, uz put hvaleći mirođije, a Počiteljkama drago, tope se od zadovoljstva nutkajući goste sve slasnijim zalogajima. Jedna Japanka nakon što se pošteno okrijepila, ustuknu pred baklavom. Veli za nju preslatko. Za razliku od istančanig ukusa Japanke tamaneći baklave predani obožavatelj mrmlja sebi u bradu – ne znaš ti što valja“. Odmah da kažemo mi trešnjama nismo odlili, kušamo i slušamo Jadranu Dizdar predsjednicu mjesnog Turističkog društva:

    „Nastojali smo nastaviti prošle godine započetu tradiciju prezentacije starih jela. Izložba Šemse Gavrankapetanović nam se dobro uklopila. Pripremili smo različita jela, koja se danas puno ne prave, a većinom su bez mesa, kako se to nekada konzumiralo, jer meso je bilo rijetkost. Tu je sarma u lozovom listu, tipičan hercegovački proizvod, zatim červiš koji je sličan ćeškeku koji je poznatiji. Červiš se radi bez žita, ali isto s pilećim mesom. Zatim tirit, to su mrvice od brašna koje se zaliju maslacem, jako je fino, pa jedan specifičan kolač smokvara, koja je nekada uz baklavu i hurmašice, bila osnovni kolač, a pravi se od smokava“, nabrajala je gospođa Dizdar, dok smo mi kretali dalje prema Međunarodnoj likovnoj koloniji.

    U Koloniji u suradnji s Udruženjem likovnih umjetnika BiH, Počiteljci su organizirali izložbu Šemse Gavrankapetanović „Majkina pisma – bosančica“, a o čemu se radi, otkrila je sama autorica:

    „Izložba je inspirirana jednim dokumentom kojeg sam pronašla u zaostavštini, koja se čuva u mojoj familiji. Nena (baka) moga oca je 1902. godine pisala žalbu caru Franji Josipu, smatrajući da ju je tadašnja vlast zakinula, jer joj je uzela veliki dio zemlje.“

    Pismo je pisano na bosančici, a izložbu Šemsinih instalacija predstavio je Valerijan Žujo, koji se potrudio pismo rastumačiti. E, sad što je car baki Begi, kako se zvala ta Počiteljka, odgovorio ne reče nitko, ali pismo je tu. Što se same manifestacije tiče Darel Kapetanović, jedan od članova organizacijskog odbora ističe:

    „Jedna neformalna skupina iz Počitelja, došla je na ideju da uveže sve ono što bi po nama, trebalo biti organizirano za Trešnjevu nedjelju. Iskordinirali smo događaje, osmislili program. Mislimo da smo na pravom putu, a za par godina nadam se da će biti uspješnije.“

    Dragan Bradvica voditelj ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije za Čapljinu i Stolac, inače generalnog pokrovitelja manifestacije, reče:

   „Turistička zajednica svake je godine pokrovitelj nekog od sadržaja u Počitelju. Ove godine smo se odlučili za Trešnjevu nedjelju. Ovo je prva godina da se krenulo na tri dana, da se proširila aktivnost. Osobno mislim da su tri dana sasvim dovoljno za jednu ovakvu manifestaciju. Ambijent, spontan nastup organizatora, raznolik program, jamstvo su uspjeha manifestacije“, naglašava Bradvica.

   Manifestaciju „Trešnjeva“ realizirao je Organizacijski odbor sastavljen od mještana Počitelja u suradnji s Udruženjem likovnih umjetnika BiH. Umjesto zaključka, za ovogodišnju manifestaciju moglo bi se reći – sadržajno bogata i raznovrsna, uklopljena između tradicije – ambijent, jela, bosančica, i modernosti – svjetlosne instalacije. Na odlasku htjeli smo probati sogan dolmu, ali na žalost nije bilo. Autohtona jela su u dahu pometena, što daje za pravo cinicima, da ona nisu izmodila, nego ih je teško praviti.

Tekst i foto: D. Musa 

Pretplati se na ovaj RSS feed

27°C

Čapljina

Grmljavina

Vlažnost: 63%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 18 Kolovoz 2018 36°C 18°C
  • 19 Kolovoz 2018 37°C 21°C

banerRC1vikend