banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 19 Ožujak 2018

Naleti juga urušili krov tribine stadiona u Gabeli

   Udari olujnog juga otpuhali su krov s tribine stadiona "Perica Pavlović" u Gabeli. Metalna konstrukcija na koju su u GOŠK-u bili toliko ponosni, jednostavno je prebačena preko tribine. Na sreću u vrijeme kada je vjetar parao limeni krov nije nikoga bilo u blizini, pa je šteta, na sreću, samo materijalna.

   "Suze su mi potekle na oči kada sam vidio prizor, ne samo meni, svima nama koji smo s mukom namakli sredstva kako bi natkrili dio tribine za oko 1.000 gledatelja. Toliko truda smo uložili, a vjetar je sve to razbio. Bili smo ponosni, svi, na naš stadion. Ponosni... Trudit ćemo se napraviti bolji i čvršći pokrov", sjetan je Nikica Pehar, predsjednik Upravnog odbora NK GOŠK, te nastavlja:

   "Očekujemo dolazak predstavnika izvođača radova iz Visokog, da snime stanje, kažu u čemu je bio problem, onda slijedi sastanak upravnog odbora. Vidjet ćemo što i kako. Sav se naježim, kad se sjetim kako smo to gradili, a sad vidite. Mi se uvijek borimo s vjetrenjačama, ali ovaj Don Kihot pobjeđuje", naglašava predsjednik Pehar, pa podcrtava:

   "Problem je, šteta, ali ćemo se boriti. Ne bojimo se nikoga i ni na terenu ni izvan njega. GOŠK je uvijek bio narodni klub, pozivam sve naše simpatizere da dolaskom na naredne utakmice daju nam podršku da ostanemo u ligi i da istrajemo", kaže Nikica Pehar, predsjednik Upravnog odbora NK GOŠK.

   Uglavnom, GOŠK je ostao bez pokrova na trećini tribine, što je bio uvjet za natjecanje u Premijer ligi. Novca nema na bacanje, ali očito je morati će se raditi iznova, kako, to je pitanje za sada, bez odgovora.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Marko Matić, direktor PZ „Loznica“ - Razrješenje situacije sa smiljem tek 2019.“

   Bješe to bum kakav se u novijoj historiji Hercegovine ne pamti. Teški strojevi neumorno su ravnali ljuti hercegovački krš, meljući ga u prah i pepeo. Sve zbog doskora nezaobilaznog smilja. Ove zime tišina, buka strojeva zamrla. Naravno, nisu ih zaustavile učestale padaline, nego splasnuli zanos, posustala smiljomanija. Upućeniji u temu nerado pričaju. Što se događa, nastojali smo dokučiti kroz razgovor s agronom Marko Matić, direktorom Poljoprivredne zadruge „Loznica“ iz Gnjilišta, u čapljinskoj općini:

   „Što se tiče smilja i današnjeg stanja vezanog za smilje malo nezahvalna je to tema za priču u odnosu na zadnji par godina, jer smo došli do barijere u prodaji eteričnog, ulja od smilja. Nastupili su problemi koje smo očekivali, ali ne u ovolikoj mjeri. Trenutačno imamo blokadu, ne baš totalnu, ali blokadu, u Hercegovini je dosta ulja od smilja ostalo na zalihama. Narod je razočaran situacijom, polako se prestaje sa radom oko smilja, prestaje se s kultiviranjem novih površina, a ove stare koje su zasađene prije par godina, ponegdje se ne obrađuju“, konstatira direktor Matić, pa razlaže uzroke koji su do toga doveli:

   „Jesmo li mi omanuli ili smo upali u neki međuprostor? Po meni, dogodila nam se ekspanzija smilja u trenutku kada je ulja od smilja falilo na tržištu, mi smo upali u taj prostor, s visokim cijenama ulja, prilagođavali smo se tome radili, podizali plantaže instalirali destilerije, ali prema nekim većim cijenama. Sada je došla situacija da su te cijene i više nego prepolovljene, pa možemo reći da smo pomalo razočarani. Mislim da smo napravili par grešaka. Proizvođači su tek sada zadnjih godinu kad su se ukazali problemi, krenuli s udruživanjem, osnivaju se klasteri, ispituje tržište, traže kupci… Međutim, mi to nismo radili na početku, kada smo trebali. To je trebalo raditi na početku, trebalo je tražiti malo jače institucije da odrade svoj dio posla. Prevladali smo probleme s koncesijama, sa zemljištem, sa pripremom zemljišta, s uzgajanjem smilja, s održavanjem smilja. Danas imamo nove probleme vezane za analize, stjerali smo u kut, predbacuju nam da naše analizi nisu baš povoljne, međutim ja kažem – ulje iz Hercegovine je išlo, zadnjih dvadeset godina, pa čak i više, prodavalo se i u bivšoj državi. Skupljalo se po Hercegovini, Dalmaciji i Crnoj Gore, cijelom ovom prostoru, prodavalo, samim tim nekom je odgovaralo. Mi nismo iz početka, išli sagledati situaciju – kome je ono odgovaralo, tko ga je kupovao, nismo istražili tržište, nismo sagledali kome se obratiti, prema kome ići. Tako smo puno vremena proveli obrađujući pripremajući i završavajući mnoge situacije, a nismo završili situaciju oko prodaja ulja, tako da je sada već neizvjesna situacija što će biti u budućnosti.“

   -Ovoga ljeta očekuje se rekordna proizvodnja, jer veliki nasadi štižu za prvu pravu žetvu, što se može očekivati“?

   -Vidite, imamo situacija gdje smo dosta hajmo reći, raštrkani u Hercegovini, po pitanju organiziranosti. Ljudi koji su uspjeli naći neke prodajne linije, uspjeli osigurati prodaju za svoja ulja, oni znaju što čine, znaju se prema tome ravnati. E, sad neko je dobio veću cijenu netko nižu, nekom odgovaraju, a nekom ne odgovaraju analize, mi moramo biti svjesni da se ulje prodaje, da se prodaje jedna određena količina ulja, međutim nama ostaje jedna druga količina koju za sada ne uspijevamo prodati. Mi svi znamo da u Hercegovini sada imamo kod proizvođača kilo, pet, pedeset, pa i stotinu pedeset kila neprodana ulja. Uglavnom ima jedna određena količina ulja koja nije prodana, za koju treba naći kupca. E, sad kad stigne novo, teško je reći što će biti, hoće li se tržište otvoriti za neke veće količine, hoće li se naći neka nova tržišta? Sve je to upitno. Razrješenje situacije oko smilja realno je očekivati tek 2019. godine i ova sezona će po meni, proteći u traganju za kupcima i optimalnom proizvodnjom, jedno je sigurno tražnje za presadnicama smilja nema“, konstatira direktor Matić.

   Sve skupa za proizvođače, posebice male situacija sa smiljem je i dalje neizvjesna, jer je tržište i dalje enigma.

D. Musa

                                                     U Hercegovini preko 1.000 hektara pod smiljem

   Točnih podataka nema, ali procjene govore da je u euforiji od 2014. – 2017. godine u Hercegovini podignuto preko 1.000 hektara smilja! Golema su bila ulaganja, jer se smilje uglavnom podizalo na terenima dobivenim kultivacijom krša. Kuda će klatno krenuti još se nitko ne usuđuje prognozirati. Jedno je sigurno za presadnicama smilja, nema tražnje kako na domaćem tržištu, tako i u okolnim zemljama. Međutim, za razliku od Hercegovine koja je prednjačila u proizvodnji i plantažiranju, u okolnim zemljama kriza s prodajom ulja prošle godine, nije se spominjala. (dmu)

Pretplati se na ovaj RSS feed

16°C

Čapljina

Pretežno vedro

Vlažnost: 73%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 27 Travanj 2018 29°C 13°C
  • 28 Travanj 2018 29°C 11°C

banerRC1vikend