banerRC212

Radio Čapljina

Radio Čapljina

Poznata glumica Matija Prskalo gostovala u Čapljini s predstavom "Samo jedna žena"

Poznata glumica Matija Prskalo, gostovala je u Čapljini s predstavom "Samo jedna žena". Predstava je odigrana u sklopu Mostarskog proljeća – Dana Matice Hrvatske Mostar, a uz pokroviteljstvo grada Čapljine. U tonskom prilogu donosimo kratki razgovor s gđom Prskalo.

  • Objavljeno u Kultura

Hidroponska proizvodnja rajčica eliminira proizvodnju u negrijanim plastenicima

Ing. Ivica Borovac – Prema narudžbama povrtlara, prisutna promjena kultura i sortimenta


Presadi57 Spajanje dijelova mladih biljakaPoslovanje čapljinske tvrtke „Adria Histhil“, najvećeg proizvođača i izvoznika sadnog materijala povrća u BiH, ujedno je i putokaz o kretanju u toj oblasti. Naime, na osnovu narudžbi, može se prilično pouzdano procijeniti situacija u ljetnoj sezoni. Što je očekivati ovoga ljeta, odnosno što su kupci iz ukupno petnaestak zemalja šire regije preferirali, govori agronom Ivica Borovac, komercijalist tvrtke čiji su pogodni smješteni u Gabeli:
„Sezona je počela dosta rano, već tamo početkom desetog mjeseca, za kupce 'hidroponije', odnosno za profesionalne uzgajivače rajčice, paprike i krastavca u grijanim prostorima i nastavila se dan po dan, brzo nam je došlo proljeće, a pred vratima je i ljeto. Tako ako pričamo o lokalnom tržištu, koje je nama najbliže i osjećamo sve njegove dobre i loše strane svakodnevno, ove godine situacija je nešto promijenjena u odnosu na prethodne, prvenstveno su ljudi išli na verziju salata i kupusnjača, da pokušaju izvući neki novac preko zime. Dobrim dijelom to se i ostvarilo, djelom i nije, čemu je kumovala 'mekanija' zima, toplija od prosjeka, s druge strane bilo je umanjen broj narudžbi kad su u pitanju rajčica i paprika. To i ne čudi s obzirom na ranije godine, uvoz i dosta niske cijene u periodu kad dospijevaju naše prve berbe, pa su ljudi primorani tražiti nova rješenja. Ta nova rješenja bili su rani bostani i njihova sadnja u plastenike, pa i nešto ranih roga za upotrebu u sred ljeta za roštilje itd., kaže ing. Borovac, te podcrtava:
„Kako tržište diktira tako su i hibridi mijenjali svoj tok, u rajčicama imamo malo više pink sorti, od uobičajenog. Sarajevo, Tuzla i Banja Luka, kao glavni otkupljivači, diktirali su taj tempo tako da su ljudi poučeni prošlogodišnjim iskustvom gdje je pink imao bolju cijenu neko crvena rajčica, išli u tom smjeru. Koliko je to ispravno pokazat će ljeto, prodaja i cijene. Neki smjerovi su definitivno izmijenjeni, a ljeto je to koje će pokazati koliko su bili u pravu.“
-To je kad je u pitanju domaće tržište, što je sadila Europa, prošle godine ste sve uplašili kad ste kazali da je u Albaniji posađeno 30 milijuna rajčica?
-Ne bi plašio ljude, ali Albanija se ponavlja i dalje raste, mada i oni, da ljudi ne bi mislili da je dolje bajno, imaju problema ekonomskih, a ove godine je i zima bila hladnija i s više oborina, tako da je pojava biljnih bolesti i štetnika u ranoj fazi prouzrokovala poteškoće, tako da su i oni u prvim berbama u travnju imali puno biljnih bolesti i štetnika, odnosno dobar dio plodova je oštećen i nije komercijalan. S druge strane raste konzumacija, a samim tim i sadnja lubenice i bostana. Potražnja je velika kako u Hrvatskoj zbog Jadrana i turista, tako i na kontinentu, poput Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Pojačano su ove godine išli u sadnju lubenica. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom išli su na verziju da je bolje ubrati lubenicu u kojoj ne moraš biti svaki dan, pa puno tona po nekoj nižoj cijeni može donijeti zaradu, nego rajčicu i papriku u kojoj moraš biti svaki dan aktivan uz puno fizičkog posla, a deficit je radnika svugdje, tako da nekako u toj korelaciji odnosa snage, cijene, kvalitete i kvantitete, vidimo značajan pomak u proizvodnju lubenica i bostana na tim tržištima.
Ing. Borovac posebice ističe da hidriponska proizvodnja (uzgoj biljaka u vodenim otpinama bez tla), rajčica raste, što za sada puno ne utječe na domaću proizvodnju međutim u perspektivi može biti poguban.Presadi50 Lubenica bjeg od sve vece proizvodnje rajcica
-To je jedan sektor koji će prije ili kasnije, potpuno srušiti malu plasteničku negrijanu proizvodnju, jer ta hidroponija godišnje raste na razini Hrvatske 50 hektara, a u Mađarskoj i do 100 hektara, što je u nekoj korelaciji kao da se kod nas godišnje napravi 400 do 500 duluma novih plastenika, što je naravno nemoguće. Hidriponski dio već je u dobroj mjeru preuzeo kompletnu godišnju opskrbu rajčice i preuzimat će sve više, jer 'hidroponci' idu u sadnju u prosincu i siječnju, a već u travnju i svibnju su u punim berbama, tako da sve manji dio tržišta ostaje ljudima koji se bave proizvodnjom rajčice.
Ing. Borovac ističe da je paprika još uvijek „svijetla“ točka, jer je profesionalnim proizvođačima preskupo je grijati plastenike za premalo kilograma, tako da još uvijek ostaje prostora za konvencionalnu proizvodnju. Ukratko, pred onemoćalim domaćim povrtlarima još je teže razdoblje izazova.
Tekst i foto: D. Musa

Villa rustica Mogorjelo uvrštena u projekt „Rimsko carstvo i vinske ceste“

Poznata – svi putovi vode u Rim, u svojoj ovovremenoj inačici mogla bi se parafrazirati – turistički putovi vode na rimske ceste. Zanimljiv turistički projekt „Vinsko carstvo i rimske ceste“ u villi rustici Mogorjelo kod Čapljine, imat će svog predstavnika u BiH. Početna faza projekta financirana je sredstvima njemačke razvojne agencije GTZ i Europske unije. Govoreći o projektu u sklopu kojega je nedavno boravio na skupu u Beogradu, Dragan Bradvica, voditelj Ureda Turističke zajednice H-N županije za Stolac i Čapljinu kaže:
„Radi se o povezivanju lokaliteta vezanih za Rimsko carstvo.. U prvoj fazi projekta bilo je to povezivanje mjesta na sjeveru uz Dunav, odnosno dunavske regije od Austrije, Slovačke, Mađarske, Srbije, Rumunjske i Bugarske. U drugoj fazi ide južni tok, kreće se iz Pule zatim ide preko Nina, Solina i Vida u Hrvatskoj, pa Mogorjela kod Čapljine u BiH, Risana, Podgorice u Crnoj Gori, Butrinta i Apolonije u Albaniji, te Herakleje i Stobija u Makedoniji“, kaže Bradvica, te na upit – što bi to moglo donijeti ovdašnjem turizmu nastavlja:
„Iz BiH bilo je osam prijedloga za rimske ceste, prošlo je samo Mogorjelo. Postoje neki normativi, neke uzanse, odnosno preduvjeti, a Mogorjelo je to ispunjavalo pa se našlo na spisku. U ovoj fazi će se raditi poveznica za sva ta mjesta, kao i ostala ponuda vezana za okolicu Čapljine – kanu safari, Park prirode Hutovo blato…, sve to ulazi taj projekt. Bit će to svojevrsna turistička promocija, putem web stranice i linka vezanih za svaki lokalitet na području općine Čapljine i svaku vinariju na području cijele Hercegovine.
„Prvi korak bilo je uvezivanje koje je u tijeku. Mogorjelo je ušlo na web stranicu i tiskani promidžbeni materijal. Sljedeći korak je apliciranje na sredstva međunarodnih organizacija, za izradu novih promidžbenih materijala i dovođenje turista. Cilj je uvezivanje u prvom redu Narona i Mogorjela, treba raditi na toj suradnji. Uvjetno rečeno to bi u idealnoj varijanti podrazumijevalo da turisti krenu iz Pule, a završe u Makedoniji. Ovim projektom otvara se ta mogućnost, ali preko noći ne treba očekivati neki bum. Međutim, postoji mogućnost za valorizaciju potencijala“, kaže Bradvica, te naglašava kako se nada da bi u sklopu projekta određena sredstva mogla doći i u rimsku villu rusticu Mogorjelo, „kako bi se mogla stvoriti jedna baza za degustaciju vina“.
Zanimljivo, rimske lokalitete villu rusticu Mogorjelo i Naronu kod Vida - Metkovića u Hrvatskoj, otkrio je isti istraživač , austrijski arheolog i povjesničar Karl Patsc. Iako je međusobna udaljenost među njima nepunih deset kilometara, značajnijih oblika suradnje nije bilo. U tom pogledu projekt „Rimsko carstvo i vinske ceste“ mogao bi donijeti prekretnicu. Inače, villa rustica Mogorjelo“ nekada je bila jedna od destinacija izletničkog turizma, u prvom redu gostiju koji su ljetovali na Dubrovačkom primorju, a danas je u tom smislu gotovo zaboravljena, pa je ovaj projekt dobro došao, ako ništa da se nađe na mapama turističke ponude.
D. Musa

  • Objavljeno u Kultura

Ivana Erić, makeup artistica, diplomirala ekonomiju smijer marketing

Predstavljamo mladu osobu koja primjerom pokazuje da se upornošću, znanjem i radom može biti uspješan u zavičaju i u vremenu za koje neki kažu da je beznadno, pa mnogi odlaze u daleke krajeve a da ovdje nisu ni pokušali nešto vrijedno napraviti. 

Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend