banerRC212

Četvrtak, 06 Lipanj 2019

U Stocu obilježena 27. obljetnica utemeljenja elitne postrojbe HVO-a za posebne namjene "Ludvig Pavlović"

U nazočnosti velikog broja pripadnika postrojbe i brojnih gostiju u Stocu je obilježena 27. obljetnica utemeljenja elitne postrojbe HVO-a za posebne namjene "Ludvig Pavlović. Poslušajte tonski prilogo ovom događaju.

Zanimljivosti iz domaćeg vinogorja: Od sluge blatini, trnjak posto biser u vinskom tercetu Hercegovine

   Što sve krije Hercegovine i njeni stari nasadi vinove loze koji izumiru, bilo je neumitno pitanje nakon što je na ocjenjivanju stotinjak uzoraka vina berbe 2018. godine od strane stručnog povjerenstva Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, za šampiona među crnim vinima, proglašen trnjak vinarije Čitluk. Govoreći o toj autohtonoj sorti i njezinim referencama, te uopće o kvalitetu vina berbe 2018., prof. dr. Tihomir Prusina, prvi doktor enologije u BiH, kaže:

   „Vinarija Čitluk u biti je zaborava iznijela taj trnjak, kojeg smo posadili negdje početkom 2000-te godine. Trnjak je jedna sorta koja nikako nije trebala otići u zaborav, na sreću i nije, na ocjenjivanju među stotinjak vina bilo sedam trnjaka, to govori nešto. Trnjak je sorta koju treba njegovati. Mi smo radili ispitivanje pet godina na trnjku tako da smo najprije 2006. godine kao kvalitetno vino, imali trnjak, a sada ga imamo kao vrhunsko vino.

   Ovo su mlada vina znači vina berbe 2018. koja su jako, jako dobra s obzirom da je prošla godina bila previše rodna, ali s pojedinih mikrolokaliteta, pojedinih položaja, gdje je manji urod po trsu, dobila su se izvrsna vina. Moram reći da su crvena vina, a tu spada i trnjak, imala tako finu boju veliki sadržaj antocijana, a mali sadržaj tanina, i obećavaju da će za godinu, dvije dana kada izađu na tržište, a prije ih ne treba slati, jer mi vrhunska vina šaljemo nakon dvije godine njegovanja u hrastovoj bačvi, ili bariq bačvi, ako se radi o barique varijanti, mislim da obećavaju. S bijelim vinima je vidim, situacija nešto drugačija nego 2017-te godine. Naime 2017. godina je bila s manjim urodom i kvaliteta je sigurno bila bolja i bijelih i crvenih vina”, kaže sumirajući performanse trnjka i kvalitetu vina iz prošlogodišnje berbe dr. Prisuna, te na upit – preporučuje li u okućnicama sadnju tranjka umjesto ćudljive blatine, naglašava:

   „Blatina ima funkcionalno ženski cvijet neredovite je oplodnje i zato se trnjak sadio kao oprašivač blatine. Mi kad smo 2000. godine počeli sa sadnjom trnjka kao oprašivača, sadili smo red trnjka, dva reda blatine, red trnjka, dva reda blatine.... Onda smo vidjeli da je trnjak sorta koja obećava, izvrsnog je uroda, svake godine dosta dobro rodi, samooplodan je i od trnjka se mogu dobiti vina izvrsne kakvoće. Stvarno, a blatina, ne bih zanemario blatinu. Blatina je alternativne rodnosti, ali ima jednu blagost i mekoću, koju druge sorte nemaju. Ne bi htio da trnjak istisne blatinu, treba nam i jedno i drugo”, naglašava prof. dr. Prusina.

   Inače, prof. dr. Prusina se slaže da bi u nasadima od stotinjak, dvijesto loza, trnjak mogao ići u kombinaciji s vrancem i tako zadovoljiti potrebe malih vinara. Za blatinu zbog alternativne rodnosti je očito potrebna i struka, već od rezidbe pa nadalje, što pogoduje profesionalnim vinogradarima i vinarima, dok onima kojima je vino sporedni proizvod dobro može poslužiti i trnjak. Valja reći da se trnjak ubraja u autohtone sorte, nepoznatog je podrijetla i nedovoljno ispitana sorta vinove loze, sadio se u okućnicama i vrtačama, razvlačio po kamenim pločama da da što više grožđa, u svakom slučaju zahvalna sorta.

   Uglavnom, trnjak je na putu da s blatinom i žilavkom bude pravi vinski tercet Hercegovine, s tim što bi i žilavki trebalo naći društvo neke autohtone sorte koje se još mogu naći po vrtačama.

 

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend