banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 09 Veljača 2018

Stigli njemački krumpiri i austrijski crveni luk

   U Njemačkoj svega ima, posla, automobila, pa i krumpira. Na veletržnicu u Tasovčićima stigli su upravo njemački krumpiri koji su odmah korigirali cijenu ovoga povrća koje se sada 50 do 60 feniga umjesto prošlotjednih 50 do 70 feniga za kilogram. Planinski ispred Veletržnice cijene se 80 feniga, ali unatoč cijeni dobro se prodaju kaže prodavač iz Nevesinja. Iz Njemačke je stigao dakle, krumpir i oborio cijenu domaćeg, a iz Austrije stiže crveni luk čija je cijena upola niža od domaćeg, 60 feniga, domaći je 1,1 do 1,2 marke. Registrirali smo i nekoliko manjih pojeftinjenja, nova cijena karfiola je 1,5 do 1,7 maraka, a zelene salate 90 feniga do 1,3 marke. Zabilježili smo i par poskupljenja tako je nova cijena špinata od 90 feniga do 1,5 marku, a osjetno skuplja je raštika od 1,5 marku s otvorenog pa do 3 marke plastenička.

Ostalo povrće zadržalo je cijene kupus je i dalje 30 do 40 feniga, kelj 60 do 70 feniga, a cikla 70 do 80 feniga. Kupus pupčar se cijeni od 1 do 1,4 marke, blitva je 85 feniga do marku, prasa od 90 feniga debele pa do 2 marke tanke stabljike. Mrkva se cijeni od 70 feniga do marku, peršin i celer su 3 do 4 marke, a bijeli luk 5 do 7 maraka za kilogram. Grah zrno, ima zaista zanimljiv raspon cijena od samo marku kineski, preko 1,9 maraka američki, 2,6 do 3,5 marke je kandski. Može se naći i domaćeg graha koji se cijeni 5 do 6 maraka.

Voće ponuda domaćeg iznimno skromna, ima jabuka čija je cijena od 90 feniga pa do 1,5 uvozne poljske, suhe smokve su 4 do 5 maraka, a jezgra oraha od 16 maraka uvozni pa do 18 maraka domaći. Naravno obilna je ponuda uvoznog voća, kao i povrća, pa su tako talijanske kruške 2,3 do 2,5 marke, a kivi od 1,5 do 1,6 maraka. Naranči ima sa svih strana, obične žute su već od 85 feniga pa do marku, crvene su 1,2 marke, a egipatske, tanke kore, 1,4 marke. Posebna priča su šipci, koji pokazuju da su nas u proizvodnji tog voća pretekli i Crnogorci. Naime, po samo 1,5 marku nude se barski šipci, spakirani u najlon vrećice, a kako nam reče prodavač u boksu, nisu čuvani u komori nego u slami. Ne znamo je li tomu tako, ali probali smo, okus je odličan.

Nakon zatišja u prošli petak na prilazu veletržnici koncem ovoga radnog tjedna vladala je velika gužva, što je po nekima posljedica nedavnih mirovina, a neki spominju i vrijeme. Bilo je svega i svačega od drva koja se cijene 75 maraka oblovina, pa do 80 cijepana, stajskog gnojiva po cijeni od 70 maraka tona, dok je tona ugljena 140 maraka, pa do stajskog gnojiva koje je oko 70 marka za tonu. Vreća drva i stajskog gnojiva je 4 do 5 maraka, dok je vreća ugljena 7 maraka. Ponuda ribe obilna cijena 3 marke babuške i keljavci, 6 maraka bili su somići 9 pastrva iz uzgoja, a 11 maraka bio je šaran. Riblje pljeskavice nudile su se 10 maraka za kilogram, a smrznuta jegulja bila je 40 maraka. Mliječni proizvodni prodavali su se na četiri štanda, uz standardne, sada se nudi i livanjski. Mladi sir je 4 do 6 maraka, kravlji uglavnom 8 do 10, miješani ovčji kravlji 10 do 12, suhi ovčji iz Podveležja bio je oko 15 maraka, a s Morina i livanjski u kolutovima 18 maraka kilogram. Maslo je od 12 do 14, kajmak 14 do 16 maraka kilogram.

Ovo je samo dio obilne ponude ispred veletržnice gdje se može naći sve od ljekovitih trava, preko domaćih jaja i peradi, pa do alatki i različite robe, meda, vina presadnica povrća itd. Uglavnom, kod dobrog dijela roba cijena zavisi od umijeća pogađanja.

D. Musa

U Čapljini bademi cvjetaju, a vrba zaboravila 'listopad'

Badem se pita sto vrba misliNe haje žalosna vrba uz Balon dvoranu u Čapljini, za narodnu, „Kalandora - Svijećnica (2. veljače), ora zime pola. Za njom ide sveti Blaž, kaže to je laž.“ Pregurala je ne samo jesen nego i koji dan više od pola zime, a lišće nije odbacila. Je li zaboravila ili je za to presudna činjenica da potječe iz Sjeverne kine, pa je uz blagu zimu nije ni briga za odbacivanje lišća. Kao da razmišlja – što bi dvaput listala, kad se dvije godine mogu sastaviti u jednu. Poput baruta, papira…, iz daleke Kine, kažu, putem svile stigla nam je i žalosna vrba, koja se sadi uglavnom kao ukrasno drvo.

Dakle, na jednoj strani je vrba koja je zaboravila na 'listopad', a na drugoj su bademi, koji su svojim cvijetom podsjetili jug Hercegovine, da se bliži proljeće. Je li po srijedi kontrast blage zime, ili će pojava ubuduće postati pravilo – bademi cvjetaju, a žalosne vrbe zaboravile na 'listopad', pokazat će vrijeme.

 

Uspomene na nogometnu legendu Andriju Ankovića, osobito čuva njegov brat Marko

Da život piše romane uvjerio nas je i susret s Markom Ankovićem, nekadašnjim nogometašem GOŠK-a, bratom zlatnog olimpijca Andrije Ankovića, koji je prvi put u životu uživo pratio nogometni turnir u Gabeli nazvan po imenu njegovog brata. Marko živi u Njemačkoj već 49 godina, ali neke stvari su neprolazne, pa tako sjećajući se brata Andrije, Marko kaže:

Umro je prije 38 godina, a kao da smo jučer skupa igrali. Tako se osjećam. Igrali smo skupa dvije godine, u trećoj njemačkoj ligi za Landstuhl. Po završetku karijere u Kaiserslauternu došao je kao igrač i trener u Landstuhl. U GOŠK-u nismo igrali skupa, on je od mene puno stariji, pa je otišao prije nego sam ja počeo“, ističe Marko prisjećajući se brata i svoje nogometne karijere.

Za GOŠK sam igrao pet, šest godina prije odlaska u Njemačku. Igrali smo u hercegovačkoj zoni. Kažu da sam dobro igrao, davao golove, ali ja se malo što od toga sjećam“, kaže Marko, pa uzdahnuvši nastavi:

Da nam je bilo ovakvo igralište, reče pokazujući na GOŠK-ov teren. Mi smo igrali na Eraru, tako sve zvalo igralište. Na desnoj strani je bila sama pržina. Imali smo dobru momčad, ali šteta što nismo imali uvjeta. U to vrijeme dobar teren je imao Konjica, pa i u Jablanici. Dosta bobar teren imao je i nevesinjski Velež, te trebinjski Leotar. U Gabeli, selo ko selo. Sada gledam i dičim se ljudima koji su ovo stvorili. Kad ovo vidim, ja sam sretan, presretan čovjek. Prvi put sam na turniru, život me odveo na drugu stranu, ali što sam stariji sve me više vuče nazad“, primjećuje zamišljeni Marko, a zatim na upit sjeća li se zadnje utakmice u dresu GOŠK-a nastavlja:

Igrali smo protiv Igmana iz Konjica 1969. godine, mislim da smo pobijedili 2:1 i da sam dao prvi gol. Znam da me čuvao onaj Kapidžić koji je igrao i za Željezničara. Bio je bezobrazan, pljuvao je i štipao. Puno godina poslije odem kod prijatelja u Konjic, naiđem na Kapidžića, sjećao se svega, ispričavao mi se… S utakmice sam otišao kući, okupao se i na vlak, pravac Njemačka. Smjestio sam se u Landstuhlu, gradiću s 12 – 15.000, stanovnika, desetak kilometara od Kaiserslauterna, tu i danas živim. Rijetko dolazim u Hercegovinu. Puno je vremena prošlo, ali ljudima koji su ovo podigli istinski se divim“, naglašava marko misleći na zdanje stadiona „Perica Pavlović“

Marko Anković, ruši i stereotipija o nekadašnjom njemačkoj trećoj ligi, u kojoj kao i u GOŠJ-u nije bilo naknada za igranje.

Bili smo pravi amateri. Poslije utakmice imali smo pojest i popit i ništa više. Danas se koliko čujem u trećoj ligi nešto i daje. U moje vrijeme igralo se iz zadovoljstva, samo moram reći ja sam u tom pogledu mnogo zaostajao za bratom. Kažu da sam možda, za GOŠK ukupno dao i stotinjak golova, u to vrijeme nije se vodila nikakva evidencija, kao i Andrija igrao sam centarfora, ali nisam imao volje i želje kao moj brat. On je živo za nogomet. Dobro je krenuo i kao trener, za dvije godine napredovali smo za dva ranga, a onda je 1980. otišao…“

  • Objavljeno u Sport

Pokladni dani u Trebižatu - Čapljini nastavljaju se "Karneval festom" u nedjelju 11. veljače

Što se iza brda valja, tek će se vidjeti, ali rekordni odziv mališana na Male maškare odličan je uvod za pokladne svečanosti u Trebižatu i Čapljini, koje slijede. Kao i proteklih godina Male maškare su održane na Domu kulture u Trebižatu. Po posjetu očito je bilo da je ova manifestacija zaživjela, odnosno da su uz velike, Male maškare „odrasle“. Ustalio se i program – glazba, ples, spaljivanje jedinice, darovi za djecu…

Nastavak 54. Pokladnih dana u Trebižatu – Čapljini, slijedi u nedjelju kada je na programu „Karneval fest – 2018.“ Protokol te manifestacije je već godinama poznat, okupljanje u Trebižatu u prijepodnevu, pa „pohod“ na Čapljinu, mimohod kroz grad i u 15 sati karnevalski program na središnjem gradskom trgu kralja Tomislava. Valja istaknuti da organizatori HKUD „Seljačka sloga“ Trebižat na Karneval festu očekuju 1500 sudionika.

U utorak, 13. veljače, na programu su „Završne maškare“. Program će početi „pučno u podne“ promenadom motorizirane povorke kroz Trebižat, Čapljinu i okolna naselja. Vrhunac karnevala bit će suđenje Marku Krnjevalu na Domu kulture u Trebižatu, nakon čega slijedi Bal pod maskama uz Slavonija band. Završni čin bit će dodjela nagrada za najuspješnije maske.

Raspoloženi organizatori priželjkuju vrijeme bez kiše u udarne dane, te obećavaju program i zabavu na razini najuspješnijih pokladnih dana. Pokrovitelj manifestacije bit će općina Čapljina, odnosno općinski načelnik.

Valja reći da su dvije karnevalske skupine članice HKUD-ova „Seljačka sloga“ Trebižat i „Zora“ iz Struga i Gorice, nastupom na „Samoborskom fašniku“, proteklih dana već imale generalnu provjeru, pred nastup za domaću publiku.

  • Objavljeno u Najave
Pretplati se na ovaj RSS feed

32°C

Čapljina

Pretežno oblačno

Vlažnost: 33%

Vjetar: 6.44 km/h

  • 15 Kolovoz 2018 35°C 19°C
  • 16 Kolovoz 2018 33°C 22°C

banerRC1vikend