banerRC212

Četvrtak, 23 Rujan 2021

Mladi aktivisti iz Čapljine imaju odlične ideje kako zanimljivim sadržajima obogatiti život mladih u lokalnim zajednicama

U okviru projekta podrške mladima u lokalnim zajednicama dva projekta mladih iz Čapljine dobila su podršku, a time i uvjete za realizaciju. Riječ je o projektu „Izaberi sport” i projektu „Kutak za mlade”. Predstavljajući spomenute projekte članovi timova koji su ih predložili, isticali su da je cilj projekta obogatiti sadržaje kako bi zainteresirali mlade za bavljenje sportom, informatikom i robotikom. U tonskom prilogu poslušajte što su o projektu „Izaberi sport” kazali Zoran Injić i Kristijan Akrapović.

Plesni klub Erigo - D u petak će održati Dan otvorenih vrata

Plesni klub "Erigo - D" održat će Dan otvorenih vrata u petak, 24. rujna s početkom u 18,45 h u Centru za obrazovanje i kulturu "Akademija" u Čapljini . 

Ovaj plesni klub iz Mostara postoji od 2003. godine, a od ove sezone počinje s radom i u Čapljini. Iz kluba "Erigo - D" pozivaju svu djecu koja vole moderni ples, balet, gimnastiku da im se pridruže. Kako ističu, upisati se mogu sva djeca starija od tri i pol godine. Više o klubu "Erigo - D" poslušajte u tonskom prilogu.

  • Objavljeno u Najave

Sadnja južnoameričkog batara na jugu Hercegovine: Vlatko Maslać zasadio šest sorti batata, očekuje povećanu tražnju i dalji rast proizvodnje

   Nakon niza inovacija u proizvodnji juga Hercegovine stigao je i izvorno južnoamerički batat, kojeg još zovu i slatki krumpir. Podsjećamo, u zadnjih dvadesetak godina u masovnu proizvodnju uvedeni su cvjetača, brokula, grašak, tikve, pa aronija, kupina, malina itd. Batat su na oglednoj površini, sadila su dvojica članova Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića. Ovih dana prisustvovali smo vađenju batata na njivi Vlatka Maslaća, koji o tom novom proizvodu kaže:

   „Ima jedno desetak godina mi smo to radili pomalo, u zadnje dvije, tri godine vidjeli smo da ima tražnje, pa sam zajedno s kolegom iz Zadruge odlučio povećati proizvodnju. Došli smo tako do jedne nove sorte koja je trenutno najtraženija na europskom, pa i svjetskom tržištu – Bellevue. To je dosta ranija sorte od onih koji su do sada ovdje bile zastupljene. Probali smo, ima i upita za kupnju. Sama proizvodnja nije ni toliko teška, a ni prezahtjevna. Rekao bih da je ovo sada najveći posao – priprema za vađenje i samo vađenje batata. Treba mehanizacija, ali opet ne može bez ruka, ruke su glavne“, pojašnjava gospodin Maslać, te na upit zašto je sadio više sorti, nastavlja:

   „Trenutno imam posađenih šest vrsta, čisto radi probe, četiri su narančaste, dvije roze, s bijelim i ljubičastim mesom. Svaka ima neki svoj šmek, ali u ovoj našoj proizvodnji je sorta bellevue je najzastupljenija na nju otpada 90 posto nasada. Puno je rodnija i ranije dođe. Proizvodnja nije zahtjevna, nema nikakvih zaštita, sadili smo na foliju zbog trave. Navodnjavanje je bilo kap po kap, s tim da s vodom treba biti oprezan. U početku mu treba davati dosta vode, kasnije ne, radi skladištenja i dužeg čekanja. Kažu ljudi trune, pa trune zbog viška vode. Nakon vađenja treba se odradi tzv. stabilizacija, da zarastu rane na batatu. Poslije toga spreman je za prodaju i dalje skladištenje. Kad se to odradi on može sigurno sedam, osam pa i do deset mjeseci, stajati.

   -To bi mogao biti top proizvod za ranu povrtlarsku proizvodnju u Hercegovini, za nastavak sezone?

   -Da, sadi se u rano proljeće kad nema mraza. Sadi se sadnica, s tim da sam je prije petnaestak dana posadio i u plastenik. U novom i nešto najnovije. Planiram ga vaditi negdje tamo za Božić, kako bude vrijeme. Imam termogen u plasteniku, ako bude mraza.

    -Vidjeli smo u prodajnim centrima, da mu se cijena koncem zime penje na 7 do 8 maraka za kilogram, to je zaista visoka cijena, po toj cijeni teško će naći kupce?

   -To nije visoka, nego previsoka cijena! Nama u Zadruzi je cilj smanjiti, oboriti tu cijenu, a povećati potražnju, odnosno potrošnju. Sigurno, kao namirnica je ekstra dobar i zdrav. Ne samo šećerašima, što se promovira, nego i nama zdravima i manje zdravima. Sigurno je dobar. Dakle, cilj nam je smanjiti cijenu, a povećati tražnju, uvesti ga u svakodnevnu potrošnju. Ove godine nam ide na ruku cijena običnog krumpira koji je već preko marku na veletržnici. Što znači marku i pol do dvije u maloprodaji. Batat je sada na veletržnici oko tri marke, cijenim da je to sasvim dobra cijena i u maloprodaji“, naglašava Vlatko Maslać.

   Ove godine dvojica zadrugara, Vlatko Maslać i Marijan Brajković, posadila su oko 5.000 sadnica, što kupljenih što uzgojenih, a ostvareni prinosi bit će lakmus papir za tržište. U slučaju pozitivnih reakcija, odnosno uspješne prodaje, proizvodnja će se povećavati. Prvi proizvođači su uvjereni u pozitivne reakcije tržišta, za što će trebati i navikavanje na konzumaciju. Veliki adut batata je u cijelosti ekološka proizvodnja. Za sada mu nikakva zaštita nije potrebna!

Tekst i foto; D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!