banerRC212

Četvrtak, 30 Travanj 2020

Narod se vraća tradiciji, za presadnice se kao pred bankama čeka u redu!

   Tradiciji odani Hercegovci bi na scenu koju smo zatekli pred pogonima Poljoprivredne zadruge „Sunce” u Nerezima, sigurno kazali – hajde neka smo i to opet dočekali! Vjerovali ili ne kupci presadnica s maskama na licu, u redu kao pred poštom ili bankama, čekali na kupovinu različitih kultura. Nisu baš bili oduševljeni fotografiranjem, bilo ih je koji su se izmaknuli, ali smo ostali uporni, jer već dogodine slična situacija neće biti vijest.

   Po onome što su iznosili iz plastenika uočljivo je da su potrebe različite, kupuje se od 15-ak pa do 50-ak komada različitih vrsta povrća, neki i puno više. Zalihe presadnica su na izmaku, ima još kupusnjača, zelene salate i nešto kalemljenih lubenica dok treba sačekati odrastanje ostalih kultura Dragan Dadić direktor Zadruge ističe da nečeg sličnog nije bilo u proteklih dvadesetak godina.

   „Kupuju se čak i cherry rajčice po nekoliko komada, za uzgoj na balkonima”, kao zanimljivost ističe direktor Dadić.

   Uglavnom, prema onome što smo vidjeli u pogonima drugog najvećeg proizvođača presadnica na čapljinskom području, već ponestaje sadnog materijala. Dojam je da će građani koji su za sadnju u okućnicama, čekali kišu, ostati bez sadnog materijala. Morat će se strpiti do novog proizvodnog ciklusa, jer cijenimo d a će proizvođači presadnica na pravu pomamu za sadnim materijalom, brzo reagirati, pa bi se za mjesec, odnosno mjesec i pol, mogao pojaviti novi sadni materijal.

   Sve skupa najave da bi se u uvjetima zatvaranja državnih granica, a time i tržišta zbog pandemije korona virusa, opskrba živežnim namirnicama mogla postati upitna, građani su ozbiljno shvatili. Prionuli su kupnji i sadnji presadnica u okućnicama kao nikada u zadnjih desetak, pa i više godina.

D. Musa

Zanimljiva Hercegovina: Majića kula u Sebišini kod Gruda

   Majića kula u Sebišini (Drinovci), općina Grude, vrijedan je spomenik dugog razdoblja osmanske vlasti na području Hercegovine. Riječ je o bivšoj osmanskoj karauli, koja je očito građena nakon Požarevačkog mira sklopljenog između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine. Tim mirom Veneciji je priključeno područje Dalmacije s Imotskim i Vrgorcem, pa je Osmanlijama preostalo novo utvrđivanje granice pri čemu je Sebišina, inače mirovnim sporazumom podijeljena na dva dijela, zbog blizine Imotskog, postala jedno od osmanskih uporišta na dijelu od Gabele, te Pruda kod Metkovića, preko Ljubuškog do Imotskoga.

   Zahvaljujući Petru Majiću, rođenom u Sebišini, koji živi u Velikoj Gorici, došli smo do elaborata Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar iz 1985., te znanstvenog uratka pok. prof. Danijela Alerića, rođenog u Sebišini, koji je živio u Zagrebu i radio na Institutu za jezik. Gospodin Majić je uzgred spomenuo da je Marko Alerić, hrvatski jezikoslovac, sin spomenutog prof. Danijela.

   Pozivajući se na sjećanje svoje bake Mile (Milice) Majić, gospodin Majić otkriva kako je osmanska karaula postala u ovom djelu Hercegovine, poznata Majića kula. „Prvi vlasnik bio je Ivan – Ićan Majić (1880 - 1957.), moj pradjed. Ivan je kulu nastanio sa svoja dva brata i njihovim obiteljima, prilagodili su je za stanovanje tri obitelji, na način da su na južnom i sjevernom dijelu probijena vrata za odvojene ulaze. Kulu nasljeđuju moji stričevi i to dvojica zajedno, ali ne postoji gruntovni upis. Ivan – Ićan i njegov sin Petar, jedno vrijeme radili su u Australiji i vjerojatno na taj način stekli novac za otkup kule“, naglašava gospodin Majić.

   U prilično šturom elaboratu pod nazivom „Turska kula u Sebišini o. Grude Istorijsko-arhitektonska obrada dokumentacije“, Salih Rajković, povijesni dio i Spomenka Čondra, arhitektonska dokumentacija, pozivajući se na već spomenutu Milu Majić, navode da je plaćena „120 fijorina“. Kao svojevrsni zaključak priloga autor konstatira: „Prije četiri godine (1981. op. a.), Majići su popravili krov kule. Nigdje ne kisne. Ovo je rijedak primjer čuvanja jednog objekta i za to Majići zaslužuju punu zaslugu“.

   Na žalost danas stanje nije tako, istočni dio građevine je u cijelosti sačuvan, ali zapadni je djelom urušen i prokišnjava. Jasno, Majića kuli staroj oko 300 (!) godina, potrebi su obnova i zaštita, kao svjedoku vremena i država koje su na ovom prostorima vladale u prošlosti. Zanimljivo, kula je uz puškarnice imala i otvor za top, jasno na strani prema Imotskome. Povijesno gledano, Majića kula je punih 160 godina bila osmanska karaula, do Berlinskog kongresa 1878. godine, s tim što su je dvije godine ranije zauzeli hercegovački ustanici pod vodstvom vojvode don Ivana Musića.

   Pišući o borbama iz južne Hercegovine pristiglih ustanika s osmanskom vojskom i bašibozucima, u zapadnoj Hercegovini fra Vjeko Vrčić u knjizi „Vrgorska krajina“ navodi: „Na Sebišini 7. ožujka nije bilo bitke, ali su ipak ustanici zarobili pet turskih vojnika (str. 46.)“.

   Malu Sebišinu, koja je tek dio prostranih Drinovaca, nije zaobišao ni Petar Gudelj čuveni hrvatski pjesnik koji u Imotskoj knjizi, piše: „Sebišina se može nazvati još lirskim ili proljetnim vratima Imote. Prvi proljetni vjetri, ljubice i lastavice stižu na Sebišinu, preko Sebnišine. Samo na Sebišini raste i cvate žuta tilovina, grm tako čulna i romantična mirisa, da mu ne odolješe imotske djevojke, spletoše ga u pjesmu:

Moj dragane sa dno Sebišine,

donesi mi granu tilovine.

D. Musa

  • Objavljeno u Kultura

Na veletržnici u Tasovčićima neradni samo petak, 1-og svibnja!

   Tijekom prvosvibanjskih praznika veletržnica u Tasovčućima neće raditi samo jedan dan. Neradni će biti samo petak, 1-og svibnja. Dok će već u subotu i nedjelju, veletržnica u Tasovčićima, raditi trenutačno uobičajeno vrijeme od 5 pet sati izjutra do 18 sati popodne.

   Međutim, posve je izvjesno da će se na prilazu veletržnici pojaviti dio proizvođača i prodavača koji isključivo petkom nude različite proizvode, u prvom redu ribu, mliječne proizvode i drugu domaću robu, kao što su jaja, perad i slično.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend