banerRC212

Srijeda, 11 Studeni 2020

U najvećem čapljinskom masliniku: Dobar urod i lijepo vrijeme nose berače maslina

   Za hercegovačke maslinare ovo je jesen iz snova, obilne kiše početkom jeseni okupale su plodove, a lijepo i toplo vrijeme idealno je za berbu. Posjetili smo berače u najvećem čapljinskom masliniku površine oko deset hektara, u vlasništvu tvrtke „oliva“ d. o. o. Prćavaca i porazgovarali s vlasnicima i beračima:

   „Ove godine možemo se pohvaliti, prinos u masliniku je jako dobar, puno bolji nego prošle godine, pa smo jako zadovoljni. Jest da su radmani nešto niži u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, ali ova godina je po svemu čudnovata pa i po tome“, konstatira Ljilja Brajković, voditeljica maslinika, te na upit – koje su sorte zastupljene u nasadu, nastavlja:

   „U našem masliniku prevladava oblica koja je ove godine izuzetno dobro rodila, također imamo istarsku bjelicu, lastovku, ona je uvijek dobra, te talijanske sorte leccino i pendolino. Lastovka je malo osjetljivija na hladnoću, jako na nju utječe i mikro klima, međutim kod nas je dosta dobra. Prije osam godina, 2012., kada je bio veliki snijeg, dio nam je stradao, ali one se kroz dvije, tri godine oporave i stignu ostala stabla“, naglašava gospođa Brajković, dok se osamdesetogodišnji Miljenko Bule, podsjeća na biološki pokrivač prije sadnje maslina:

   „Smrika i drača, ništa drugo nije bilo. Smrikinje su se koristile za lijek. Tresle se i kiselile, to je bilo za mokračne kanale, ujedno i za dosta drugih stvari. Smrikinje, a drača je samo smetala.

   Na upit je li mogao zamisliti da će jednog dana na tom prostoru, brati masline:

Kad su se sadile, nisam mislio ni da ću živjeti toliko, ja imam osamdeset godina! Mogu još, evo vidiš, još sam brz u rukama, a i na nogama, ako zatreba ha, ha, ha… Divim se samo sebi, hvala Bogu, zapalo me tako da mogu još raditi“.

   Uz prave doajene u poljoprivredi, međi beračima brojni su ipak mladi. Jedna od njih je Ivana Pehar, buduća profesorica matematike, koja se vješto penje na stabla, a na upit o poslu kaže:

   „Nije težak posao, mi mlađi smo elastičniji, nama se lakše popeti, nego da ove u srednjim godinama mučimo da se penju na stabla. Masline nisu visoke, krošnja je lijepo formirana. Meni je prvi put da berem masline. Posao nije prenaporan, možeš stati odmoriti, ako treba, ali nisam vidjela da se i ovi stariji odmaraju. Zanimljivo je razgovaramo i radimo na čistom zraku, nema ovdje opasnosti od korone ha, ha, ha“.

   Treba svakako istaknuti da je ulje iz maslinika tvrtke „Oliva“ d. o. o. iz Prćavaca, kod Čapljine, ponijelo laskavu titulu šampiona na manifestaciji „Noćnjak 2019., u organizaciji zadružnog saveza Dalmacije. Na opće iznenađenje tada je ulje iz Hercegovine, potuklo ulja iz Dalmacije i Istre koje se smatraju maslinarskim regijama u svjetskim razmjerima. U najvećem čapljinskom masliniku sve je u skladu s ekološkim standardima, maslinik „održavaju“ ovce ujedno ga i gnojeći, a berba se obavlja ručno, uz pomoć grabljica.

   Inače, ove godine u Bosni i Hercegovini, se očekuje rekordan urod maslina, čime se naša zemlja na velika vrata uključuje u ovaj i u svijetu sve prestižniji posao.

Tekst i foto: D. Musa

U Čapljini: Potpisan sporazum o financiranju izgradnje nasipa za obranu od poplava Gabela Polja "težak" 6,48 milijuna maraka

   Sporazum o financiranju projekta izgradnje Obrambenog nasipa na prostoru Gabela Polja u salonu Gradske uprave grada Čapljine, potpisali su dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine i Zoran Đuroković generalni direktor Hrvatskih voda. Ovaj za najjužnije čapljinsko naselje – Gabela Polje, važan projekt, realizirat će se u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava grada Metkovića. Za veličinu projekta ilustrativan je podatak da će pored ostalog, biti izgrađeno čak devet kilometara nasipa! Procijenjena vrijednost ukupne investicije procjenjuje se na 6,484 milijuna maraka! Ukoliko natječajna procedura za odabir izvođača radova bude išla prema planu, projekt će biti završen u roku od tri godine.

   Projekt obrambenog nasipa obuhvaća izgradnju obrambenog nasipa, Ustave Glibuša, ustave Strimen, crpne stanice Glibuša, preljevne građevine s uređajem za kontrolirano ispuštanje voda u branjeno područje od poplava. Ovaj jedinstveni Obrambeni zaštitni sustav čine dva podsustava. Prvi obuhvaća naselja Jerkovac i Glibušu na području grada Metkovića u R. Hrvatskoj, a drugi dio podsustava obuhvaća Gabela Polje na području grada Čapljine u BiH. Cilj projekta je stavljanje u funkciju oba podsustava u zajednički učinkovit sustav obrane od poplava.

   Svečanom potpisivanju sporazuma nazočili su prof. dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, Irina Putica predstavnica Hrvatskih voda, zatim Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja R. Hrvatske, Mario Šiljeg državni tajnik, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja R. Hrvatske i drugi.

D. Musa

Zbog lipovog lišća Salko priželjkuje obilnu jesensku kišu

   Sudeći po reakcijama nije lako ove jeseni radnicima Javnog komunalnog poduzeća „Čapljina“, koji rade na održavanju gradskih trgova, ulica, aleja, zelenih površina u Čapljini.

   „Ubi, ubi, ubiše nas ove lipe. Samo trusi”, požali nam se Salko Krasnići čapljinski komunalac koji radi na održavanju gradskog zelenila, pa razlaže:

   „Taman pokupimo lišće na jednoj strani ulice, kad zovu – evo, lišće nepokupljeno. Ja kažem, jutros smo odradili, ali džaba, palo novo. Tako svaki dan gore, dole, samo trusi. Nisu dobre ove lipe, s njima stalno problemi, onda cvijet, onda list. Mislim se nešto, trebalo bi više saditi ovog drveća kojem lišće ne opada“.

   -Cedrove, čemprese...”, predlažemo rezigniranom Salki.

   -E, to, to, cedrove – vidiš kako su lijepi, zeleni cijelu godinu“, prihvata Salko prijedlog pokazujući na libanonske ljepotane, na suprotnoj strani ulice, pa nastavlja:

   „Dobra je i košćela s nje list opadne za nekoliko dana, ali ove lipe, truse li truse“, veli Salko penjući se na prikolicu da nogama zbije skupljene naslage lipovog lišća koje je dobilo krasne sve moguće, nijanse žute boje.

   Međutim, marnom Salki nije do romantike. Nestašnom lišću kumovala je neuobičajeno toplo i lijepo vrijeme u studenom, bez vjetra, koje dozira opadanje lipovog lišća, kao na pokretnoj traci. Salko smatra da bi spas bila jedna dobra kiša, da strese list za par dana, jer uz sadašnji trend opadanja, neće se zadugo smiriti.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend