banerRC212

Kad je nestalo zmija mungos zaboravio Mljet i napada jug Hercegovine

  • Napisao/la d.m
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Kad je nestalo zmija mungos zaboravio Mljet i napada jug Hercegovine

Ako je vjerovati znanstvenicima na brazilskom Otoku zmija Ilha de Queimada Grande na svakom četvornom mjestu obitava po jedna otrovnica. Sreća za one koji se užasavaju otrovnica, otok nije velik pa ih ima navodno oko 4.000!

Otok je samo tridesetak kilometara udaljen od Sao Paola, međutim s obzirom na opasnosti koje na njemu vrebaju brazilska vlada strogo pazi da se nekotrolirano posjećuje. Izgleda da je otok Mljet u dubrovačkom akvatoriju početkom prošlog stoljeća, bio prenaseljen rođacima s brazilskog Otoka zmija, kad se pragmatično austrijsko Ministarstvo poljodjelstva odlučilo na njega naseliti 11 primjeraka mungosa. Nepuna dva desetljeća poslije tog 25. kolovoza 1910. godine kada su uneseni, kronike - Šumarski list, bilježi kako se na Mljetu nije mogla naći otrovnica!?
Mali indijski mungos (lat. Herpestes auropunctatus) potamanio je dakle, za manje od dva desetljeća otrovnice, a što se dalje s njim zbivalo može se zaključiti iz riječi Pere Zekušića – Pepsija, predsjednika Lovačkog društva „Galeb“ iz Čapljine, koji na upit o predatorima u lovištu, kaže:
„Moram posebice naglasiti da je u lovištu sve veći broj štetočina, predatora, posebice sitne dlakave divljači – mungosa, koji se enormno brzo širi lovištem i pravi štete na pernatoj divljači, najviše. Na to smo upozorili nadležni savez i ministarstvo i čekamo neke preporuke, odnosno način na koji bi smanjili broj tih štetočina u lovištu“, kaže Zekušić, te na upit na koja se područja mungos proširio nastavlja:
„Njegova primarna zadaća više nisu zmije, na čapljinskom području se proširio na južne dijelove lovišta, koji su najbogatiji pernatom divljači. To su sekcije Višići, Čeljevo, Dračevo, pa Svitava… U stvari može se reći da je zahvatio čitav nizijski dio lovišta.“
Suzbijati mungosa nije baš lako, a predsjednik Zekušić, dodaje da se čekaju preporuke nadležnih.
„Uz preporuku Lovačkog saveza i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije, nastojat ćemo smanjiti njihov broj. Za nas je to novina, ali morat ćemo lociranjem njihovih jazbina, nastojati nešto poduzeti“, naglašava Zekušić, te dodaje da je s ostalim predatorima situacija nije alarmantna.
„Broj čagljeva je u blagom porastu, broj vuka zadržava se na dostignutoj razini. Oni su stalno u pokretu, prema našim saznanjima broj jedinki vuka je konstantan, a kreće se od 4 do 10 jedinki“, ističe predsjednik Zekušić, te dodaje da je u značajnijem porastu broj srneće divljači.
„Broj srneće divljači je u znatnom porastu jer na nju je trajna zabrana još uvijek unutar našeg lovačkog društva“, konstatira prvi čovjek čapljinskog lovačkog društva.
Sudeći prema informacijama iz Dalmacije, zbog brojnosti mungosa pored lovaca, mogli bi se zabrinuti i poljoprivrednici, jer kad nestane druge hrane, navodno su mu dobri kukci, pa smokve, grožđe…, te domaća perad.
D. Musa

Mungos2 Mungos u formi

Poslijednja izmjena danaSubota, 14 Srpanj 2018 13:09

3°C

Čapljina

Vedro

Vlažnost: 42%

Vjetar: 14.48 km/h

  • 18 Prosinac 2018 10°C 2°C
  • 19 Prosinac 2018 6°C -2°C

banerRC1vikend