banerRC212

Promotivno-ocjenjivačka i znanstveno-stručna radionica na temu smokva: Hivzija Šator iz čapljinskih Lokava najbolji proizvođač smokve

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Promotivno-ocjenjivačka i znanstveno-stručna radionica na temu smokva: Hivzija Šator iz čapljinskih Lokava najbolji proizvođač smokve

   Hivzija Šator iz čapljinskog naselja Lokve najbolji je proizvođač smokve sorte butunka (jarakovka) za 2019. godinu, rezultat je ocjenjivanja Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ-a) u Mostaru. Drugo mjesto pripalo je Franji Primorcu iz Lukasovića u općini Čitluk, dok treće mjesto dijele Amir Šator još jedan proizvođač iz Lokava i Viktor Sušac ponovo iz Lukasovića u općini Čitluk. Priznanja najboljim uzgajivačima i zahvalnice sudionicima ovogodišnjeg ocjenjivanja, podijelio je Mario Leko, pomoćnik direktora FAZ-a za biljnu proizvodnju i tehnologiju.

   Valja reći da je uz priznanje za kvalitetu, Hivzija Šator s nasadom od dva hektara, ujedno i najveći proizvođač smokve u BiH. Po završetku svečanog dijela promotivno-ocjenjivačke i znanstveno-stručne radionice na temu „Smokva“, na upit planira li povećati nasade Hivzija Šator je rekao:

   „Ne bi bježao još nešto malo zasaditi, imam dosta parcela usitnjenih gdje bi morao sistem provesti, što je skopčano s problemima prokopavanja tuđih njiva“, kazao je Šator, te dodao da su mu upravo radionice puno pomogle u unapređenju proizvodnje.

   „Ja sam u Federalnom zavodu od početka sudionik ovih radionica, iskustvo, znanje stečeno na predavanjima sve se to da tako kažem kanaliziralo i tako se došlo do današnjih rezultata“.

   Govoreći o sorti kojoj vjeruje, Šator je rekao:

   „To je jarakovka ili bjelica u katalogu BiH, a ona je u stvarnosti smokva stambolka koju je nekada netko prenio u Rim. Neki naš Jarak je otišao na hodačašće u Rim, donio je prije možda dvije stotina godina ili nešto više, pa je tako po njemu, dobila ime jarakovka“.

   Devetu po redu radionicu na temu „Smokva“ otvorio je prof. dr. Marko Ivanković, direktor FAZ-a, koji je govoreći o ovoj mediteranskoj kulturi kazao da po inventarizaciji urađenoj prije deset godina, BiH pod intenzivnim nasadima smokve ima samo 27 hektara.

   „Procjena je da sada ima oko 50 hektara. Zadnjih godina primjetno je povećanje površina pod smokvom, ali to treba potvrditi inventarizacija koju ćemo raditi iduće godine“, kazao je direktor Ivanković.

   U znanstveno-stručnom dijelu održana su tri predavanja. Dr. sc. Miro Barbarić izlagao je o temi „Osvrt na sudjelovanje na 6. međunarodnom simpoziju o smokvi, održanom u Rovinju“, mr. sc. Marija Prlić obradila je temu „Senzorično-organoleptičke karakteristike sorte petrovača bijela, u podneblju Hercegovine“, dok je temu „Osvrt na proizvodnju smokve u 2019. godini“, obradila mr. sc. Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica“.

   Na osnovu izlaganja dr. Mire Barbarića vidljive su sve slabosti BiH, odnosno Hercegovine, kada je smokvarstvo u pitanju. Pod smokvom u svijetu je 280.000 hektara, pa je u toj masi ovdašnjih 27, odnosno prema procjeni 50-ak hektara, manje i od simboličnog. Najveći svjetski proizvođač je Turska sa 306.491 tonu godišnje, što je čak 29,10 posto svjetske proizvodnje. Dalje, kod nas se smokva konzumira gotovo isključivo u svježem stanju, dok u svijetu gro potrošnje otpada na suhe smokve i prerađevine. Dokle je smokvarstvo otišlo u svjetskim razmjerima svjedoči i podatak da se u Kini, a posebice Japanu, smokva uzgaja i hidroponski, kao povrće!

 

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 02 Listopad 2019 10:36

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend