banerRC212

Mungos u Hercegovini i njegovo ponašanje - I mungosi su oportunisti, ako ima druge hrane izbjegavaju zmije

  • Napisao/la Dušan Musa
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Mungos u Hercegovini i njegovo ponašanje - I mungosi su oportunisti, ako ima druge hrane izbjegavaju zmije internet

Priča o mungosima na jugu Hercegovine, nakon što su se na te male predatore požalili čapljinski lovci, dobila je i svoj nastavak. Naime, pojavile su se tvrdnje da mungosi u Hercegovini baš i nisu pojava novijeg datuma. Govoreći na temu prisutnosti mungosa u Hercegovini, Josip Vekić, ing. lovstva i zaštite okoliša, kaže:
„Prema istraživanjima prof. Nikole Tvrtkovića, mungos je na području Mostara, točnije Mostarskog blata, uočen još 1990. godine. Prema tom istraživanju mungos se u Hercegovini pojavio prije tridesetak godina, a populacija mu se brzo povećava čemu pogoduju zapuštena polja u Hercegovini, brojne divlje deponije, ali i blaže zime. Mungosima ne pogoduju duže niske temperature, obično se kaže da ne može podnijeti više od tri dana snijega. Žive u kolonijama, par ženki s mužjacima, jedna ženka okoti 2 - 4 mlada, koji su spolno zreli za devedeset dana. Brzo se šire, a podaci iz Hrvatske, primjerice otoka Mljeta, gdje je pušten 1910. godine, pa Korčule i drugih gdje je kasnije unesen, govore da je već treće godine nakon puštanja, dostigao biološki maksimum. Vremenom je počeo ugrožavati sve manje životinje, sve što se kreće po zemlji i metar, dva iznad zemlje.
-Zmije ne spominjete, a navodno je zbog njih unesen?
-Tih godina zabilježen je veliki broj ugriza zmija na lokalnom stanovništvu i stoci, pa je u Beču donesena odluka, pošto je to bilo za Austro-ugarske, da se nasele na pojedine otoke. Tako je 25. kolovoza 1910. godine, pušteno jedanaest jedinki, četiri ženke i sedam mužjaka na Mljetu, kasnije i na nekim drugim otocima, a vremenom su se raširili na kopno. Prof. Tvrtković navodi jedan raritetan podatak, trgovac Mateljan s Brača je 1926. godine, prodao veći broj mungosa s Mljeta, u Venecuelu, na obalama Karipskog mora!
Da, iz početka su uneseni da smanje populaciju zmija, e sada je li to uspjeh ili nije ostaje dvojbeno. U nekim istraživanjima odmah nakon što su uneseni, istraživači njemački zoolozi, pošto nisu našli ni jednu zmiju, zaključili su da je cijela populacija uništena. Međutim, to je upitno, pitanje je jesu li ili mungosi jeli samo zmije ili su pojeli drugu hranu kojom se i zmije hrane?! Po novijim istraživanjima prof. Zorana Tadića, općenito, životinje su veliki oportunisti, oni će pojesti sve na što naiđu, a zmiju koju su trebali jesti, možda će i zaobići, lakše im je uloviti neki drugi plijen“, kaže ing. Vekić, koji kada su mungosi u pitanju zagovara preventivu.
„Dok se populacija mungosa kod nas nije pojavila u većem broju, trebalo bi raditi na prevenciji, smanjiti populaciju, jer je to nova, invazivna vrsta. Kao zaštitaru to mi je malo upitno, ali kao lovac mislim da bi trebalo poduzeti mjere, jer sve životinje u prvom redu ptice koje se gnijezde na zemlji i na raslinju do metar i pol, dva visine će sigurno stradati. Time je populacija domaćih gnjezdarica, kao i ptice selice koje se kod nas gnijezde, su u opasnosti“, upozorava ing. Vekić.
Prema tome, prvi mungosi u Hercegovini uočeni su još početkom zadnjeg desetljeća dvadesetog stoljeća. Precizni podaci o tome koliko je raširen i dokle je stigao, ne postoje. Sve se zasniva na pretpostavkama i radu pojedinaca, poput ing. Vekića, koji se posredno bavi pojavom novog predatora na jugu Hercegovine. Jedno je sigurno, mungos je introducirana vrsta, a time po autohtonu divljač štetan.


D. Musa

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend